struka(e): |

Guadeloupe [gwadlu'p], francuski prekomorski departman u Karipskome moru (Mali Antili); 1628,4 km², 402 119 st. (2013). Sastoji se iz dvojnog otoka (1435 km²; Basse-Terre, 848 km² i Grande-Terre, 587 km²), odvojena uskim prolazom Rivière Salée. Uz njega se nalaze otoci Marie-Galante (158 km²), La Désirade (21 km²) i Petite-Terre (1,7 km²) te otočje Les Saintes (Îles des Saintes; 12,8 km²). Otoci su vulkanskoga podrijetla (aktivni vulkan Soufrière, 1467 m; najviši je vrh Malih Antila). Klima je tropska (srednja godišnja temperatura 25,4 °C); česti su tropski cikloni (engleski hurricane). Uzgajaju se šećerna trska, banane, kakao, kava, pamuk, duhan, žito; stočarstvo (govedo) i ribarstvo (tuna i dr.). Industrijska proizvodnja ruma, likera, čokolade. Turizam. Službeni je jezik francuski, a raširen je i kreolski jezik. Upravno je središte Basse-Terre (11 894 st., 2009), a najveći grad Pointe-à-Pitre (17 017 st., 2009). Međunarodna zračna luka Raizet (Pointe-à-Pitre). Glavne luke: Pointe-à-Pitre, Basse-Terre i Marie-Galante. – Na svojem drugom putovanju u Ameriku Kristof Kolumbo boravio je ondje 1493. Zaposjednuvši otočje 1515., Španjolci su ubrzo istrijebili indijanske starosjedioce. Francuzi su osvojili Guadeloupe 1635., a 1674. otoci su postali krunska kolonija. Bijeli su plantažeri kao robovsku radnu snagu doveli crnce iz Afrike, koji su postali najbrojniji dio stanovništva. U XVIII. st. otvorene su prve tvornice šećera. Guadeloupe je bio pod britanskom okupacijom 1759–63. Ropstvo je ukinuto 1794., ali je za konzulata u Francuskoj djelomice opet uspostavljeno, što je izazvalo pobunu 1802. Nakon britanske okupacije 1810–14. i 1815–16. cijelo je područje Guadeloupea opet došlo pod vlast Francuske, izuzevši južni dio otoka Saint-Martin (Sint Maarten), kojim je vladala Nizozemska. God. 1833. Guadeloupe je postao autonomna kolonija pod upravom guvernera, a 1848. ukinuto je ropstvo. God. 1946. postala je francuski prekomorski departman. Političke težnje za neovisnošću slabile su od polovice 1950-ih; obnavljaju se od 1970-ih s povremenim nasilnim akcijama. Oko otočja Francuska je 1971. proglasila teritorijalno more u širini od 12 milja, a isključivi gospodarski pojas odredila je 1978. Ekonomski je otok usmjeren na Francusku (više od 60% vanjske trgovine tijekom 1990-ih), koja je preuzela i održavanje njegove sigurnosti. Od 2003. ima status prekomorskog departmana i regije; od Guadeloupea su se 2007. odvojili Saint-Martin i Saint-Barthélemy.

Citiranje:

Guadeloupe. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/guadeloupe>.