struka(e): |
Galton, Francis
engleski prirodoslovac
Rođen(a): blizu Sparkbrooka, Birmingham, 16. II. 1822.
Umr(la)o: Grayshott House, Haslemere, 17. I. 1911.
ilustracija
GALTON, Francis

Galton [gɔ:'ltən], Francis, engleski prirodoslovac (blizu Sparkbrooka, Birmingham, 16. II. 1822Grayshott House, Haslemere, 17. I. 1911). Poznat po pionirskim studijama o ljudskoj inteligenciji. U djelu Naslijeđeni genij (Hereditary Genius, 1869) ustvrdio je da se mentalne i fizičke sposobnosti podjednako nasljeđuju, što je pomoglo Darwinu da svoju teoriju evolucije proširi na čovjeka. Osnivač eugenike, po kojoj se nasljedni nedostatci otklanjaju, a vrijedne osobine potomaka usavršavaju. Uveo izraz »anticiklona« i danas poznatu kartu vremena, bavio se fotografijom, statistikom, antropometrijom, psihometrijom; uveo primjenu mjerenja i statistike (zaslužan za tzv. »koeficijent korelacije«) u proučavanje razlika među ljudima te nekoliko specifičnih metoda istraživanja koje su postale standardnima (npr. psihologijski upitnici). U istraživanjima inzistirao na kvantitativnom pristupu; poznata je njegova uzrečica: »Kad god možeš, mjeri i broji«. Ostali značajniji radovi: Meteorographica (1863), Istraživanja ljudske sposobnosti i njezina razvoja (Inquiries into Human Faculty and Its Development, 1883), Prirodno nasljeđivanje (Natural Inheritance, 1889), Otisci prstiju (Fingerprints, 1892), Eugenika (Eugenics, 1905).

Galtonovo pravilo. Promjenljiva svojstva živih bića (npr. oblik i proporcije tijela) najčešće se javljaju u svojoj srednjoj vrijednosti, dok su svojstva ekstremnih intenziteta mnogo rjeđa. Grafički to prikazuje Galtonova krivulja ili Galtonova ogiva, koja se podudara s binomnom krivuljom iz teorije vjerojatnosti.

Citiranje:

Galton, Francis. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/galton-francis>.