struka(e): |
ilustracija
EDINBURGH, spomenik W. Scottu, u pozadini dvorac

Edinburgh [e'dinbərə], glavni grad Škotske; 459 366 st. (2011; prema broju stanovnika drugi u Škotskoj). Leži u brežuljkastu kraju, na južnoj obali ulaza u zaljev Firth of Forth (Sjeverno more). U središtu je gradskoga područja strma stijena sa starim utvrđenim gradom i dvorcem, nekadašnjim sjedištem škotskih kraljeva, koju duboka dolina s velikim parkom veže s novim (XVIII–XIX. st.), neoklasicističkim dijelom grada; oba su dijela od 1995. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Palača Holyrood, nekadašnja opatija, poslije rezidencija kraljeva, požarom je uništena u XVI. i XVII. st.; nanovo je sagrađena 1671‒78. za vladavine Karla II. Glavna je knjižnica National Library of Scotland (osnovana 1925) smještena u više zgrada, koja posjeduje 14 milijuna tiskanih publikacija. Edinburgh ima četiri sveučilišta (University of Edinburgh, osnovano 1583; Napier University, osnovano 1992; Heriot-Watt University, osnovano 1966., i Queen Margaret University, osnovano 2007), akademiju umjetnosti (Royal Scottish Academy), nacionalni muzej (National Museum of Scotland, nastao 2006. spajanjem Royal Museum i Museum of Scotland) i druge muzeje (ratni, muzej pisaca, o postanku Zemlje), nacionalnu galeriju (Scottish National Portrait Gallery), kraljevski opservatorij, zoološki vrt i dr. Edinburgh je jako financijsko (banke, osiguravajuća društva i dr.) središte Velike Britanije. Nekoć su najvažnije gospodarske grane bile izdavačka djelatnost i tiskarstvo (ondje je 1768. tiskana prva Encyclopaedia Britannica), prehrambena (osobito pivo i viski), metalna i strojograđevna industrija te proizvodnja papira, a danas elektronička i informatička industrija te visoka tehnologija. Edinburgh je i poznato turističko središte; u njemu se od 1947. održava svjetski poznati međunarodni festival kazališta, plesa, glazbe i vizualnih umjetnosti (→ edinburški festival), a također i međunarodni ulični festival (The Fringe), najveći na svijetu. Rodni je grad književnika Waltera Scotta. Luka Edinburgha je Leith (robni i putnički terminali) koja djeluje u sastavu lukâ Fortha. Međunarodna zračna luka među vodećima je u Velikoj Britaniji (13,4 milijuna putnika). – Naselje već u brončanom dobu. Ime grada potječe od gaelskoga naziva Dun-eideann, što znači utvrda Edin (iz VI. st.). U XI. st. Edinburgh je od povremenoga sjedišta Malcolma III. postao kraljevski grad. Za Davida I. izvan utvrde razvilo se zasebno naselje uz znamenitu opatiju Holyrood (utemeljena 1128) koje se sjedinilo s Edinburghom tek 1856. Opustošen 1341. u ratovima za neovisnost i 1385. za invazije Rikarda II. Za Jakova II. (1437–60) postao službena prijestolnica Škotske i sjedište parlamenta. Uspostavom personalne unije s Engleskom u Edinburghu više nije kraljevski dvor (1603), a nakon državnog sjedinjenja Škotske s Engleskom (1707) Edinburgh je ostao kulturno i političko središte Škotske. Grad je 1745. zauzeo princ Charles Edward; proglasivši svojeg oca nominalnim kraljem Jakovom VIII., on je u Edinburghu organizirao sjajan dvorski život. Otada je Edinburgh, okupljajući imena kao što su H. Raeburn, R. Adam i D. Hume, postao ugledno kulturno, književno i umjetničko središte (»Sjeverna Atena«). U drugoj polovici XVIII. st., proširivanjem prema jugu i sjeveru (gdje se podizao novi grad), Edinburgh je poprimio današnji lik i stekao glas jednog od najljepših europskih gradova.

Citiranje:

Edinburgh. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/edinburgh>.