struka(e): |

Adigejci, narod naseljen pretežito u republici Adigeji na jugu europskoga dijela Rusije. Oko 120 000 pripadnika; sami se nazivaju Adige (Adygé). Po vjeri su muslimani suniti. Tradicionalno su se bavili zemljoradnjom i stočarstvom.

Jezik i književnost

Adigejski jezik pripada sjeverozapadnoj (abhasko-adigejskoj) porodici kavkaskih jezika. Piše se lošom adaptacijom ruske ćirilice, a do 1926. pisao se arapskom grafijom. Ima 3 vokala (a, ə,) i 50 konsonanata (aspirirane, glotalizirane, palatalizirane); ergativni padežni sustav; polipersonalnu konjugaciju. Velike su razlike među dijalektima. Blisko je srodan kabardinskomu jeziku.

Adigejci imaju bogatu narodnu poeziju (poznat je junački ep »Narti«). Temelji suvremene pismenosti i književnosti položeni su tek nakon revolucije 1917. i stvaranja SSSR-a. Prvi je pisac nove adigejske književnosti Tembot Kerašev (1902–88), autor romana i mnogobrojnih pripovijesti pod utjecajem M. A. Šolohova. Uz bogatu adigejsku narodnu književnost, znatan je utjecaj ruske književnosti i prijevoda na adigejski ruskih klasika – Puškina, Tolstoja, Gogolja i drugih. Uz popularnoga narodnog pjesnika (ašuga) Tahira Teučeža (1855–1940), najčešće se spominju imena lingvista i gramatičara Dauda Ašhamafa (1897–1946) te lirskog pjesnika Husena Andruhaeva (1921–40). Do raspada SSSR-a adigejska književnost razvijala se u idejnim okvirima tzv. sovjetske književnosti.

Citiranje:

Adigejci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/adigejci>.