Prus, Bolesław

ilustracija
PRUS, Bolesław

Prus, Bolesław (pravo ime Aleksander Głowacki [głova'ck’i]), poljski književnik (Hrubieszów, 20. VIII. 1847Varšava, 19. V. 1912). Sudionik ustanka 1863., u kojem je bio ranjen i zarobljen. Studij matematike i fizike u Varšavi (1866–68) prekinuo zbog oskudice; zarađivao je kao privatni učitelj, tvornički radnik i novinar, započevši publicističku djelatnost 1872. Bio je samouk, a osobito se zanimao za prirodne znanosti. U humoreskama, feljtonima i kronikama za varšavske novine promicao je ideale poljskoga pozitivizma: vjeru u znanost, društvenu solidarnost, tezu o tzv. organičnom radu. Stekavši široku popularnost, istodobno izazivao oštre polemike u javnom životu. Više vrjednujući znanost nego književnost i publicistiku, zakratko je vodio uredništvo časopisa Nowiny (1882), ne uspjevši u naumu da ga učini relevantnom znanstvenom tribinom. Surađivao je s naturalističkim časopisom Wędrowie (od 1884); 1895. putovao u Njemačku i Pariz. Isprva je bio blizak tendencioznoj književnosti pozitivizma: nakon feljtona Varšavski ogledi (Szkice warszawskie, 1874), objavio je zbirku Grobljanske pripovijesti (Powiastki cmentarne, 1875) te romane Palača i potleušica (Pałac i rudera, 1875), Prokleta sreća (Przeklęte szczęście, 1876), Zarobljene duše (Dusze w niewoli, 1876), a javljao se i kao književni kritičar. Razvoj prema zrelom realizmu pokazuju njegove pripovijetke s početka 1880-ih u zbirkama Prve pripovijetke (Pierwsze opowiadania, 1881) i Skice i sličice (Szkice i obrazki, 1885). Romanom Anielka (1880), o djevojčici iz pauperizirane plemićke obitelji, započeo je seriju remek-djela romanesknoga realizma: Predstraža (Placówka, 1885), Lutka (Lalka, od 1887. u novinama, kao knjiga 1890), Emancipirane žene (Emancypantki, 1894) i Faraon (1895). S društvenim romanom Lutka, smještenim u građanski milje onodobne Varšave i s galerijom pripovjedno izvanredno uspjelih likova, ostvario je vrhunac poljske pozitivističke proze. S Faraonom, velikom povijesnom parabolom, postigao je europski uspjeh i znatno utjecao na tijek književnoga realizma na prijelazu XIX. i XX. stoljeća. U zreloj spisateljskoj fazi najzapaženiji je bio roman Djeca (Dzieci, 1909). Potkraj života uživao je znatan društveni ugled. Reprezentativan autor razdoblja pozitivizma, nazivan »poljskim Dickensom«.

Citiranje:
Prus, Bolesław. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 25. 5. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50859>.