struka(e):
Correggio
talijanski slikar
Rođen(a): Correggio, oko 1489.
Umr(la)o: Correggio, 5. III. 1534.

Correggio [kor:e':o] (pravo ime Antonio Allegri [al:e:'gri]), talijanski slikar (Correggio, oko 1489Correggio, 5. III. 1534). Školovanje mu je sporno; među njegovim učiteljima spominje se F. Bianchi-Ferrari u Modeni. Odsudno je važan za njegov razvoj boravak u Mantovi, gdje je upoznao djela A. Mantegne i L. Coste. Bitne značajke svojega stila, osobito rješavanje svjetla i sjene, zahvaljuje poznavanju Leonardovih djela, ali su na njega utjecali također Michelangelo i Rafael. U ranim djelima (Madona sa sv. Franjom, 1514) povodio se još za quattrocentistima. S freskama u odajama predstojnice samostana sv. Pavla u Parmi 1518. započinje glavno razdoblje njegova bogatog stvaranja. U Parmi je slikao freske u kupolama crkve S. Giovanni (Uzašašće Kristovo, oko 1520) i katedrale (Uznesenje Marijino, oko 1530), kompozicije s mnoštvom likova u pokretu, perspektivno koncipirane u težnji da se postigne iluzija bezgraničnog prostora. Correggio je slikar Madona i sakralnih tema (Madonna della Cesta; Madonna del Coniglio; Madona sa sv. Jeronimom, tzv. Dan; Rođenje Kristovo, tzv. Noć; Madonna della scodella), ali i mitoloških prizora (Jupiter i Ija, Leda, Ganimed, Antiopa, Danaja). Likovi na njegovim slikama idealizirani su i dopadljivi. Suprotstavljanjem svjetla i tame (chiaroscuro) te igrom svjetlosti, gustih sjena i prozirnih polusjena postiže dojmljive privide prostora i atmosfere. Svojom metodom komponiranja prizora, s gomilama pokrenutih likova i najslobodnijom primjenom učinka svjetlosti, Correggio je pripremio put slikarstvu talijanskoga baroka. Senzualnim pristupom mitološkim temama utjecao na francuske slikare »galantnoga« XVIII. st.

Citiranje:

Correggio. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/correggio>.