struka(e): sociologija

šovinizam (franc. chauvinisme), nesnošljivost prema pripadnicima drugih etničkih skupina ili nacija, uz istodobno favoriziranje i nekritičan odnos prema pripadnicima vlastite etničke skupine ili nacije. Naziv je dobio prema Nicolasu Chauvinu, Napoleonovu vojniku fanatično odanu caru i domovini. Budući da je nacija-država po svojoj konstituciji namijenjena svojim građanima, odn. stanovnicima, šovinizam je gotovo neizbježna posljedica modernoga ustrojstva države, sastavljene od jedne etničke ili nac. većine i više manjina. Primjerice, Han šovinizam označava poistovjećivanje Kine s narodom Han, većinskim u toj zemlji. Izraz šovinizam dobio je tijekom vremena i dodatna značenja. Tako šovinizam blagostanja (welfare chauvinism) u zemljama imigracije označava zabrinutost za radna mjesta u doba krize zapošljavanja i opć. uskraćivanje povlastica države blagostanja, pa se na imigrante gleda kao na one koji te prednosti navodno oduzimaju domaćemu stanovništvu, tj. nac. većini. Izraz muški šovinizam, stvoren u doba pokreta za oslobođenje žena, označava podcjenjivanje žena i opć. lošije postupanje prema ženama u odnosu na muškarce, koje se temelji na predrasudi o prirodnoj muškoj superiornosti i ženskoj inferiornosti.

Citiranje:

šovinizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/sovinizam>.