sklonište, građevina ili dio građevine predviđen za zaštitu i spašavanje (sklanjanje) ljudi i materijalnih dobara u slučaju katastrofa izazvanih ratnim razaranjima, ali i dr. djelovanjem čovjeka ili prirodnih sila. Skloništa u širem smislu, osim namjenski izgrađenih građevina i njihovih prostora, obuhvaćaju i zaklone, koji pružaju manju zaštitu, a mogu biti samostalni (otvoreni i pokriveni rovovi, jame), u građevinama (podrumi, tuneli podzemne željeznice, podzemne garaže) ili u prirodi (špilje i sl.). Prema načinu izvedbe, sklonište može biti podzemno, ukopano ili nasuto. Prema stupnju zaštite i autonomije razlikuju se skloništa za dopunsku zaštitu (moraju izdržati nadtlak od 50 kPa, te ljudima omogućiti višesatni boravak), za osnovnu zaštitu (nadtlak od 100 do 300 kPa; sedmodnevni boravak) i za pojačanu zaštitu (izravan pogodak zrakoplovne bombe od 300 kg ili veće; četrnaestodnevni boravak). Skloništa mogu biti izgrađena kao samostalna ili u sklopu zgrade, dok se prema veličini razlikuju vrlo mala skloništa (do 7 osoba), mala (od 7 do 50 osoba), srednja (od 50 do 100 osoba), velika (od 100 do 300 osoba) i vrlo velika (od 300 do 2000 osoba); vrlo mala i mala skloništa nazivaju se i obiteljskim skloništima. Skloništa mogu biti jednonamjenska (rabe se samo za vrijeme rata), te višenamjenska (u miru služe u mirnodopske svrhe, a u ratu se pretvaraju u skloništa). Prema namjeni skloništa su civilna (za stanovništvo, med. središta, drž. institucije, pokretna kult. dobra i dr.) ili vojna (za zapovjedništva i stožere, središta veze, postrojbe, borbena ili opskrbna sredstva).
Jezgru sustava zaštite civilnoga stanovništva čine skloništa osnovne zaštite (tzv. atomska skloništa). Takvo sklonište obično se sastoji od ulaza s vratima s mogućnošću hermetičkoga zatvaranja, zračnim ustavama i prostorijom za dekontaminaciju, od pomoćnog izlaza s ustavom, koji vodi do mjesta na kojem se ne očekuju ruševine zgrada, od prostorija za boravak, sanitarnih prostorija i prostorija za zalihu vode, smještaj hrane, podgrijavanje hrane, za opremu i alat, med. pomoć i dr. U standardnu opremu skloništa ubrajaju se ventilacijski uređaj s filtrom i sustavom za prozračivanje, el. instalacija s priključkom na el. mrežu i generatorom na ručni ili nožni pogon, antenski i telekomunikacijski priključak, priključak na vodovod, oprema za prvu pomoć i samospašavanje, te sva oprema za boravak ljudi (kreveti, pokrivači i dr.).
U Republici Hrvatskoj je 2005. bilo ukupno 1975 izgrađenih skloništa u kojima se može skloniti ukupno 356 536 osoba; od toga su 1743 skloništa osnovne zaštite za 267 320 osoba, 231 sklonište dopunske zaštite za sklanjanje 89 141 osobe i jedno sklonište pojačane zaštite sa 75 sklonišnih mjesta.
