rapsod (grč. ῥαψῳδός, od ῥάπτειν: šivati, spajati i ᾠδή: pjesma), u antičkoj Grčkoj, putujući pjevač koji je recitirao epske pjesme, u prvom redu Homerove epove. Rapsodi su svoje umijeće za plaću iznosili na dvorovima velikaša i pri svetkovinama, osobito za vrijeme Olimpijskih igara i Panateneja. Zato su bili smatrani demiurzima, profesionalnim recitatorima koji su pripadali esnafima – rapsodskim udrugama. Staleška im je oznaka bila štap (ῥάβδος), koji su uz svečanu odoru i lovorov vijenac na glavi nosili na nastupima. Podrijetlo njihova imena leži u tehnici »šivanja« zasebnih pjesama u jednu cjelinu. Za razliku od svojih prethodnika aeda, rapsodi nisu izvodili vlastite pjesme. No pri recitiranju napamet naučenih Homerovih epova oni su ih mijenjali pa i umetali vlastite dijelove u njih. I u drugim kulturama postoje svojevrsni ekvivalenti rapsodu, poput bardova, skaldova, minstrela, guslara, i sl.
