plijesni, nesistematski naziv za gljive čije se tijelo sastoji od dobro razvijenog micelija, koji prekriva površinu podloge, a iz njega izbijaju mnogobrojni uspravni nosioci posebnoga tipa spora (konidiospora). Plijesni obuhvaćaju vrlo velik broj vrsta iz različitih, međusobno nesrodnih, skupina. Žive uglavnom kao saprotrofi na različitim organskim tvarima. Najpoznatije su zelene i sive (crne) plijesni. Najveći broj zelenih plijesni zapravo je nespolni stadij životnoga ciklusa mnogih askomiceta (→ gljive), među kojima se nalaze vrlo značajni organizmi kao što je vrsta kistaca, Penicillium notatum, iz koje je izoliran penicilin. Neke vrste roda Penicillium (npr. P. roquefortii) važne su u proizvodnji tzv. plemenitih sireva (npr. rokfor), dok su s druge strane mnogobrojne vrste roda Aspergillus iznimno otrovne za ljude ili su čak patogene. Jedan od najotrovnijih prirodnih spojeva, aflatoksin, izdvojen je iz vrste A. flavus. Sive plijesni pripadaju zigomicetima koji u spolnome stadiju na vršcima micelija oblikuju gametangije (tvorbe u kojima nastaju gamete), a oplodnja (gametangiogamija) odvija se njihovim stapanjem. Najpoznatiji su predstavnici sivih plijesni vrste roda Mucor, koje često kvare neke prehrambene proizvode, te vrste roda Pilobolus što žive na životinjskom izmetu.
