perunika (Iris), biljni rod s približno 210 vrsta zeljastih trajnica iz umjerenih i suptrop. područja sjev. polutke, iz por. perunika (Iridaceae), s odebljalim podankom ili gomoljem. Listovi su većinom sabljasti, srpasti ili poput onih u trava, a raspoređeni su u dvama redovima. Dvospolni cvjetovi, većinom skupljeni u paštitaste cvatove, imaju pravilno ocvijeće sa 6 listića, koji su pri dnu međusobno srasli u kraću ili dulju cijev. Tri slobodna režnja vanjskih listića previnuta su unatrag ili strše, a tri unutarnja su uspravna i najčešće uža od vanjskih. Plodnica je podrasla, trogradna, s jednim vratom i tri velike, ocvijeću slične njuške koje prekrivaju tri prašnika. Zbog lijepih cvjetova različitih boja mnoge su vrste, križanci i odlike omiljene ukrasne vrtne biljke. U Hrvatskoj raste desetak vrsta. Među najčešćima je žuta perunika (I. pseudacorus), močvarna biljka trščaka i visokih šaševa. Znatno je rjeđa na vlažnim nizinskim travnjacima sibirska perunika (I. sibirica), s ljubičastim cvjetovima. Uskolisna perunika (I. graminea) raste na suhim brdskim travnjacima, uz šumske rubove i u svijetlim toploljubnim (termofilnim) šumama hrasta medunca. U zap. Hrvatskoj i susjednim područjima Slovenije endemična je hrvatska perunika (I. croatica), raširena na karbonatnim tlima suhih travnjaka i medunčevih šumica i šikara, a ilirska perunika (I. illyrica), također endemična, raširena je u submediteranskom području Hrvatske i Slovenije. Perunike imaju i ljekovita svojstva, os. podanci (Rhizoma Iridis), a uz eterično ulje sadrže smole, glikozid iridin i dr. Osušeni i smrvljeni u prah rabe se u proizvodnji zubnih prašaka, pudera, parfema.
