struka(e):

karbokemija (lat. carbo: ugljen + kemija), dio kemije koji se bavi kemijskim postupcima preradbe ugljena. U njih se ubrajaju koksiranje, švelanje, suha destilacija, rasplinjavanje, ekstrakcija i hidrogenacija, a izravni su proizvodi koks, katran, kapljeviti ugljikovodici (benzin, ulja) te destilacijski i generatorski plinovi. U širem smislu karbokemija obuhvaća sintetske postupke i proizvode kojima su osnovne sirovine ili katran kamenog ugljena ili plinovi (vodik i ugljikov monoksid). Prije II. svjetskog rata većina se kemijskih proizvoda dobivala upravo iz ugljena, no s prelaskom na jeftiniju i jednostavniju naftu karbokemija je 1950-ih izgubila na važnosti. Međutim, kako se naftni derivati danas najviše troše u energetske svrhe, a i zbog naftne krize potkraj XX. st., karbokemija je opet postala važna za dobivanje niza korisnih kemijskih proizvoda.

Citiranje:

karbokemija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/karbokemija>.