struka(e):
ilustracija
BOROVICA, obična, Juniperus communis

borovica (Juniperus), rod grmolikih, rjeđe drvolikih četinjača iz por. čempresa, s igličastim ili ljuskastim listovima, s dvodomnim, rjeđe jednodomnim cvjetovima u pazušcima listova. Muški cvjetovi imaju oblik resa, a ženski su sastavljeni od većeg broja ljuskastih listića, od kojih najgornji nose po 1 do 2 sjemena zametka. Nakon oplodnje, koja se obavlja tek godinu dana nakon oprašivanja, razviju se mesnati češeri u obliku boba, u kojima se nalaze sjemenke. Obična borovica (Juniperus communis) raširena je po cijeloj Europi, sjevernoj Aziji, Sjevernoj Americi i sjevernoj Africi; u Hrvatskoj se često susreće na pašnjacima i prorijeđenim šumama; vrlo je otporna; ima bodljikave igličaste listove u pršljenima i 6 do 9 mm debele bobe, koje dozrijevaju tek u drugoj ili trećoj godini; one se – kao Baccae juniperi – upotrebljavaju u ljekarništvu, služe kao začin, za proizvodnju rakije (borovička ili klekovača), za proizvodnju mirisava eteričnog ulja (Oleum juniperi baccarum). U ljekarništvu se upotrebljava i drvo borovice (Lignum juniperi). – Od ostalih vrsta borovice najpoznatije su: smrika ili smrič (Juniperus oxycedrus), raširena u Sredozemlju; vrlo je izdržljiva, raste i na jače degradiranom tlu; iz zrelih, tamnocrvenih boba dobiva se eterično ulje i rakija smrekovača; pukinja (Juniperus macrocarpa), raste u primorskim krajevima, često makijama; od plodova pukinje priređuje se alkoholno piće; klečica (Juniperus nana), nizak grm planinskih područja važan je zbog zaštite tla.

Od borovica s ljuskastim listovima poznate su: gluhaćuša (Juniperus phoenicea) u Sredozemlju, s crvenim i sjajnim bobama; somina (Juniperus sabina), živi kao kos ili puzav grm u gorskim krajevima Europe i zapadne Azije; često se uzgaja u parkovima; vršci grana upotrebljavaju se u veterinarskoj medicini (Herba sabinae); divlja foja (Juniperus excelsa), raste kao drvo piramidalne krošnje, ima je u Makedoniji; pitoma foja (Juniperus foetidissima), drvo piramidalne krošnje, raste u gorskim krajevima Grčke, Makedonije i zapadne Azije; virginijska borovica (Juniperus virginiana), visoko drvo, uzgaja se u parkovima.

Drvo obične borovice srednje je tvrdo i čvrsto, vrlo trajno, a upotrebljava se u tokarstvu i rezbarstvu. Drvo virginijske borovice upotrebljava se u proizvodnji olovaka, za izradbu ormara, kutija i sanduka za pohranu vunenih tkanina i krzna (zaštita od moljaca) itd. Drvo afričke borovice (Juniperus procera) upotrebljava se u Africi u stolarstvu i tokarstvu, a u Europi za proizvodnju olovaka.

Citiranje:

borovica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/borovica>.