struka(e):

aminokiseline (aminokarboksilne kiseline), organski spojevi koji u svojim molekulama sadrže karboksilne skupine (– COOH) i amino-skupine (– NH2), a mogu sadržavati i druge funkcionalne skupine. Aminokiseline su važne hranjive tvari, bitne za život stanice. Izgrađuju sve proteine, mnoge hormone, antibiotike i ostale peptide. Sisavci mogu sami sintetizirati neke aminokiseline (tzv. neesencijalne aminokiseline), a neke ne mogu te ih moraju unositi hranom (tzv. esencijalne aminokiseline) kako ne bi nastao zastoj u razvoju i poremećaj u biosintezi. Najraširenije su aminokiseline u kojima su karboksilna i amino-skupina vezane na isti ugljikov atom, a među njima 20 standardnih aminokiselina koje izgrađuju proteine (zato se nazivaju proteogene). U metabolizmu se razgradni produkti nekih aminokiselina mogu upotrijebiti za sintezu glukoze (glukogene aminokiseline), a produkti drugih daju ketonska tijela (ketogene aminokiseline). Pri biosintezi proteina aminokiseline se povezuju u dugačke polipeptidne lance. Broj, slijed i svojstva peptidno povezanih aminokiselina određuju konformaciju i funkciju proteina. Aminokiseline su amfoterni spojevi (→ amfoternost), a kiralni (asimetrični) ugljikov atom u standardnim aminokiselinama (osim u glicinu) čini ih optički aktivnima.

Proteogene aminokiseline

AMINOKISELINE.jpg

Citiranje:

aminokiseline. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/aminokiseline>.