alergija (alo- + grč. ἔργον: djelo), preosjetljivost organizma na određene tvari (alergeni) na koje su drugi organizmi u istim uvjetima neosjetljivi. Sklonost alergiji može biti nasljedna ili stečena. Mehanizmi alergijskih reakcija vrlo su složeni i nisu do kraja razjašnjeni. Postoji nekoliko oblika alergijskih reakcija, a u njima mogu sudjelovati protutijela ili limfociti tipa T. Najčešći je anafilaksijski oblik, u kojem nastaje reakcija između alergena (antigen) i protutijela razreda IgE, pri čemu se iz mastocita (slobodnih stanica u vezivnome tkivu) i bazofilnih leukocita oslobađaju histamin i dr. posrednici anafilaksijske reakcije, koji svojim toksičnim djelovanjem uzrokuju različita alergijska stanja – alergoze. Najčešći su alergeni različiti lijekovi, hrana, kozmetička sredstva, bakterije, pelud, industrijska i kućna prašina, životinjske dlake, prhut, perje, plijesni i dr. Alergoze se javljaju kao bolesti dišnoga sustava (peludna hunjavica, bronhalna astma, alergijski bronhitis), kao probavni poremećaji (kolike, proljevi, povraćanje), kožne bolesti (urtikarija, egzemi, Quinckeov edem), glavobolje i dr. Čini se da je alergija osnovni čimbenik i u razvoju upalnog reumatizma i multiple skleroze. Alergoze se suzbijaju prepoznavanjem i uklanjanjem uzroka (alergena), a ublažuju primjenom antihistaminika i hormona nadbubrežnih žlijezda (kortikosteroidi, adrenalin). Znanost koja proučava alergiju je alergologija.
