struka(e):
ilustracija
NOGOMET, svjetska prvenstva
ilustracija
NOGOMET, hrvatska reprezentacija (slijeva): F. Matekalo, F. Wölfl, Z. Jazbec, M. Antolković, I. Jazbinšek, I. Belošević, Z. Cimermančić, F. Glaser, I. Šuprina, A. Lešnik i M. Kokotović, Zagreb, 2. IV. 1940.

nogomet, športska igra loptom između dviju ekipa u kojoj je cilj postići pobjedu sa što više pogodaka (golova, od engl. goal) u protivnikova vrata, i to tako da lopta cijelim obujmom prijeđe poprečnu liniju između stupova vrata. Ekipu čini 11 igrača (vratar, braniči, pomagači i napadači). Igra traje dva poluvremena po 45 minuta, s odmorom (stankom) od 15 minuta. Može se igrati svim dijelovima tijela, osim rukama od ramena do šake. Igralište je pravokutnik najveće veličine 120 m × 90 m, a najmanje 90 m × 45 m. Podijeljeno je na dva dijela, a u svakom postoji vratarov prostor (pravokutnik ucrtan oko vrata: 5,5 m × 18,32 m) te kazneni prostor (pravokutnik ucrtan oko vratarova prostora: 16,5 m × 40,32 m). Vrata su omeđena stupovima koji su međusobno udaljeni 7,32 m, a visoki su 2,44 m. Lopta ima opseg od 68 do 70 cm, a masa mora iznositi 410 do 450 g.

Loptanje nogom, manje ili više slično nogometu, poznavali su u davnoj prošlosti Kinezi, Babilonci, Egipćani, Grci, Rimljani i dr. Povijest modernoga nogometa počinje 1863., kada je u Londonu osnovan nogometni savez (Football Association). Tada su objelodanjena i prva pravila igre (Rules of the London Football Association). Najstariji nogometni klub engleski je Sheffield Football Club, osnovan 1855 (danas ne postoji), a od postojećih klubova najstariji je Nottingham County, osnovan 1865. Prva je međunarodna utakmica odigrana u Glasgowu 1872., između reprezentacija Engleske i Škotske. Pošto se razvio u Velikoj Britaniji, nogomet se počeo igrati i u kontinentalnom dijelu Europe; nogometni savezi osnovani su u Danskoj 1874. te u Nizozemskoj, Italiji, Francuskoj, Švicarskoj. God. 1895. Međunarodna nogometna organizacija (International Football Association) izdala je u Londonu službena pravila. Međunarodna nogometna federacija (Fédération Internationale des Football Associations, akr. FIFA) osnovana je 1904. Nogomet je ubrzo postao raširena športska igra, osobito u Europi i Južnoj Americi. Uveden je u program OI 1908. u Londonu. Od 1930. FIFA organizira svjetska nogometna prvenstva nacionalnih reprezentacija. Do 2022. najuspješniji je bio Brazil s pet naslova prvaka (1958., 1962., 1970., 1994. i 2002), potom s po četiri Italija (1934., 1938., 1982. i 2006) i Njemačka (1954., 1974., 1990. i 2014). Argentina je osvojila tri naslova prvaka (1978., 1986. i 2022), dva su osvojili Urugvaj (1930. i 1950) i Francuska (1998. i 2018), a jednom su prvaci bili Engleska (1966) i Španjolska (2010). Europska nogometna unija (Union Européenne des Football Associations, akr. UEFA), osnovana 1955., redovito organizira natjecanja pobjednika europskih nacionalnih prvenstava (Kup prvaka, odnosno Liga prvaka), zatim Kup UEFA (prvotno Kup velesajamskih gradova, danas Liga UEFA) te natjecanja nacionalnih reprezentacija (Europski kup, prvotno Kup europskih nacija). Do 2020. najuspješnije su, s po tri naslova prvaka, bile Španjolska (1964., 2008. i 2012) i Njemačka (1972., 1980. i 1996). Dva naslova prvaka osvojile su Italija (1968. i 2020) i Francuska (1984. i 2000), a jednom su prvaci bili Sovjetski Savez (1960), Čehoslovačka (1976), Nizozemska (1988), Danska (1992), Grčka (2004) i Portugal (2016).

Prema nekim podatcima prve nogometne utakmice na području Hrvatske odigrane su 1880. u tvornici tanina u Županji. Nogometnu loptu donio je F. Bučar u Zagreb 1893; ondje su 1903. osnovani prvi nogometni klubovi: Prvi nogometni i športski klub Zagreb (PNIŠK) i HAŠK (Hrvatski akademski športski klub). God. 1919. osnovan je u Zagrebu Jugoslavenski nogometni savez (JNS), koji je 1921. postao članom FIFA-e. Reprezentacija Jugoslavije odigrala je prvu međunarodnu utakmicu na OI u Antwerpenu 1920. Prvo prvenstvo Jugoslavije igrano je 1922. Od hrvatskih klubova najviše uspjeha u jugoslavenskim prvenstvima imali su splitski Hajduk te zagrebački klubovi Građanski do II. svjetskog rata, odnosno Dinamo nakon II. svjetskog rata. Nogomet je u Jugoslaviji bio najpopularnija športska igra. Hrvatski nogometni savez primljen je u članstvo FIFA-e 1941., a hrvatska reprezentacija počela je nastupati već od 1940. te je do 1944. nastupila 19 puta. Hrvatski nogometni savez ponovno je primljen u članstvo FIFA-e 1992., a reprezentacija nastupa od 1990. Najveći uspjeh postigla je osvajanjem drugoga mjesta na Svjetskom prvenstvu 2018. u Rusiji na kojem je Luka Modrić osvojio Zlatnu loptu (kao najbolji igrač prvenstva) te trećega mjesta na Svjetskom prvenstvu 1998. u Francuskoj na kojem je Davor Šuker osvojio Zlatnu kopačku (kao najuspješniji strijelac prvenstva sa 6 postignutih zgoditaka) i na Svjetskom prvenstvu 2022. u Kataru. Redovita prvenstvena i kup natjecanja održavaju se od 1992.

Vrlo je popularan i mali nogomet, najčešće s 5 ili 6 igrača, na manjem igralištu i s manjim vratima.

Američki nogomet

Američki nogomet, ekipna je igra jajolikom loptom u kojoj su spojeni elementi nogometa i ragbija. Počeo se igrati u Americi 1886. Svaka ekipa ima po 11 igrača. Igralište je razdijeljeno na 24 poprečna polja, dugo je 109,73 m, a široko 46,76 m. Igra, borbena i gruba, traje 4 × 15 min. Igrači nose na glavi kacigu, a na koljenima i ramenima štitnike.

Postoje i druge varijante nogometa: keltski, kanadski, australski.

Citiranje:

nogomet. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/nogomet>.