matica, u doba nacionalno-preporodnih pokreta slavenskih naroda u XIX. st., naziv za kulturne ustanove, odnosno društva koja su izdavanjem knjiga i časopisa promicala nacionalni i kulturni identitet vlastitoga naroda.
Matica srpska, osnovali su ju u Pešti 1826. srpski trgovci i intelektualci s područja Austro-Ugarske radi tiskanja i širenja knjiga na srpskom jeziku. Izdavala je Letopis, a 1864. preseljena je u Novi Sad, gdje je proširila svoj program na viševrsne kulturne djelatnosti (niz znanstvenih i popularnih izdanja).
Matica češka (Matice česká), osnovana 1831. u Pragu (J. Jungmann, F. Palacký i dr.). Objavila je Jungmannov češko-njemački rječnik, zbirku Malá encyklopaedie nauk te niz djela iz češke književnosti, historiografije i kulture.
Matica ilirska, osnovana u Zagrebu 1842. na temelju zaključka donesenog 1839. u Ilirskoj čitaonici; prvi odbor činili su Lj. Gaj, P. Štoos, A. Mažuranić, Lj. Vukotinović, V. Babukić i J. Vancaš. God. 1874. promijenila je ime u Matica hrvatska.
Matica lužičkosrpska (Maćica Serbska), osnovana 1847. zauzimanjem Jana Arnošta Smolera i Handrija Zejlera; izdavala je Časopis Maćicy Serbskeje i popularne knjige na gornjolužičkom i donjolužičkom narječju.
Matica moravska (Matice moravská), osnovana 1852. u Brnu; izdavala je poučne knjige i kalendar Koled. Obnovljena 1876. izdavala je Časopis Matice maravské te povijesna i jezikoslovna djela.
Matica slovačka (Matica slovenská), osnovana 1863. u Martinu; ukinule su je madžarske vlasti 1875. Obnovljena 1919. Izdavala je djela domaćih i prijevode stranih pisaca te prvi slovački znanstveni časopis.
Matica slovenska (od 1894. i Slovenska matica), osnovana 1864. u Ljubljani radi izdavanja izvornih i prijevodnih popularnoznanstvenih, znanstvenih i književnih djela; izdavala Koledar, Letopis i Zbornik, a u njezinoj je nakladi objavljen niz djela važnih za povijesno i kulturno naslijeđe slovenskoga naroda.
Matica poljska (Macierz Polska), osnovana 1882. u Lavovu; izdavala enciklopedijski rječnik i popularna djela namijenjena široj čitateljskoj publici.
U novije doba u Podgorici je utemeljena Matica crnogorska (1993) radi očuvanja i promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta crnogorskog naroda i naroda koji žive u Crnoj Gori. Djeluje na proučavanju kulturno-povijesne baštine Crne Gore, te objavljuje monografije i periodične publikacije (glavni časopis: Matica). Novijega su postanka i Matica muslimanska Crne Gore (sjedište u Podgorici), utemeljena radi proučavanja podrijetla, povijesti, kulture, običaja i tradicije autohtonoga muslimanskog naroda u Crnoj Gori, te Matica Bošnjaka Sandžaka – Društvo za kulturu, znanost i umjetnost (sjedište u Novome Pazaru), utemeljena radi očuvanja nacionalne svijesti Bošnjaka i afirmacije bošnjačke kulture; objavljuje neovisnu reviju Sandžak te djela sandžačkih pisaca.
