Massachusetts [mæsəču:'sic], savezna država u sjeveroistočnom dijelu SAD-a; 21 399 km² sa 6 547 629 st. (2010). Obuhvaća područje između gorja Berkshire Hills (dio Appalachiansa) i Atlantskog oceana. Gorovit je samo krajnji zapadni dio (Greylock, 1064 m). Reljef je oblikovan djelovanjem pleistocenskih ledenjaka (morenski brežuljci, ledenjačka jezera). Obala je razvedena, s mnogobrojnim otocima (Martha’s Vineyard, Nantucket) i poluotokom Cape Cod. Massachusetts ima gustu riječnu mrežu (Connecticut, Blackstone, Taunton, Merrimack i dr.). Klima je svježa oceanska: hladne zime i umjereno topla ljeta s dosta oborina. Pod šumama je 68% površine. Na bujnim pašnjacima i livadama razvijeno je mliječno stočarstvo. U ratarstvu se ističe povrtlarstvo (staklenici), proizvodnja brusnica (26% američke proizvodnje) i duhana. Na pješčanome tlu uzgaja se pretežno krumpir. Moderan ribolov (Boston). Massachusetts je kolijevka američkog pomorstva i najstarije tekstilne industrije (Fall River, New Bedford, Lowell, Lawrence). Glavne su grane industrije strojogradnja, proizvodnja elektroničke opreme, preciznih instrumenata, metalnih i prehrambenih proizvoda, satova; tiskarstvo, izdavaštvo i turizam. Glavni je grad i luka (19,1 mil. t, 2010) Boston; ostali su veći gradovi Worcester, Springfield, Cambridge (glasoviti Massachusetts Institute of Technology i Harvard University), Fall River. – Pretpostavlja se da su kao prvi Europljani do obala Massachusettsa oko 1000. stigli upravo Vikinzi Leifa Ericssona. Najstarije bilješke o Massachusettsu sastavio je engleski pomorac G. Caboto (1497–98). U doba dolaska bijelaca Massachusetts je bio nastanjen algonkinskim indijanskim plemenima. Englez Bartholomew Gosnold otkrio je 1602. Cape Cod i u Massachusettskome zaljevu osnovao prvo privremeno naselje. Oko 1620. puritanci iz Engleske, tragajući za vjerskom slobodom, brodom Mayflower doplovili su u Massachusettski zaljev, gdje su podignuli prvo stalno naselje Plymouth i 1629. osnovali koloniju Massachusettskoga zaljeva (engl. Massachusetts Bay Colony). Iste godine engleski je kralj poveljom, u kojoj su bile zacrtane osnove predstavničkoga sustava, poslije države, upravu kolonije povjerio Kompaniji Massachusettskoga zaljeva koja je do 1684. upravljala njome potpuno neovisno o Engleskoj, pa je u tom razdoblju Massachusetts, za razliku od drugih američkih kolonija, bio jedina samostalna, samoupravna i korporativna kolonija u Sjevernoj Americi. Već 1630. puritanac John Winthrop osnovao je novu koloniju, najprije u Salemu, a potom u Bostonu. Međutim, njegova teokratska uprava navela je koloniste da napuste Boston pa su oni u Massachusettsu i drugim dijelovima Nove Engleske osnivali kolonije kojima je upravljao zbor građana. U zboru su mogli sudjelovati samo članovi puritanske crkvene zajednice, a odluke zbora imale su snagu zakona i striktno su se provodile. Zbog strogosti, ti su zakoni poznati kao »sumorni zakoni« (engl. blue laws). Stanovnici Massachusettsa prvi su u Americi izradili opsežan prosvjetno-odgojni program, pa su već 1636. osnovali Harvard College. Od 1643. Massachusetts je bio član Konfederacije Nove Engleske, a nakon sukoba s matičnom Velikom Britanijom, bila mu je ukinuta povelja (1684) i postao je 1686. dio Dominiona Nove Engleske. Drugom poveljom iz 1691. vraćena mu je samostalnost, Massachusetts je postao kraljevska kolonija kojom je upravljao imenovani guverner, a potvrđena su mu i prava na kolonije Maine i Plymouth, koje su do 1778. ostale njegove provincije, a nakon toga (do 1819., kada se osamostalio) Maine je pretvoren u distrikt (District of Maine). U XVIII. st. Massachusetts je bio jak centar brodogradnje i trgovine. Jači razvoj kolonije sputavale su različite restrikcije britanske kraljevske uprave, pa je Massachusetts postao glavno središte pokreta za neovisnost (Bostonski pokolj 1770. i Bostonska čajanka 1773). Sukobom u Lexingtonu 19. IV. 1775. započeo je rat američkih kolonija za neovisnost. Opsada Bostona i ishod bitke kraj Bunker Hilla prisilili su Britance da u ožujku 1776. napuste Boston. Nakon prekida neprijateljstava sastao se Provincijski kongres Massachusettsa i 7. VI. 1780. donio ustav koji je još i danas na snazi, a prema kojem je poslije sastavljen i ustav SAD-a. God. 1788. Massachusetts je postao šesta savezna država SAD-a. U vezi s osamostaljenjem industrije zbog anglo-francuskog, a zatim i američko-britanskog rata (1812), poč. XIX. st. u Massachusettsu, kao prvom u SAD-u, započinje industrijska revolucija. Tridesetih god. XIX. st. Boston je bio središte abolicionističkoga pokreta, pa je u sukobu Sjevera i Juga Massachusetts odmah podupro predsjednika A. Lincolna. Polovicom XIX. st. u Massachusetts se doselio veliki broj Iraca i Talijana pa je on izgubio stari anglosaski karakter.
