struka(e): |
ilustracija
LIHTENŠTAJN, položajna karta
ilustracija
LIHTENŠTAJN, grb
ilustracija
LIHTENŠTAJN, zastava
ilustracija
LIHTENŠTAJN, administrativna podjela
ilustracija
LIHTENŠTAJN, Vaduz, kneževski grad

Lihtenštajn (Fürstentum Liechtenstein), kneževina u srednjoj Europi, između Švicarske (duljina granice 41 km) i Austrije (35 km); obuhvaća 160,5 km².

Prirodna obilježja

Lihtenštajn se pruža u meridionalnome smjeru duž istočne obale gornjega toka rijeke Rajne u duljini od 24,8 km i širini do 12,4 km. Zapadni dio zemlje zaprema aluvijalna riječna dolina, a istočni i jugoistočni planinsko područje Retijskih Alpa. Niži dijelovi do 500 m apsolutne visine čine 1/3 teritorija (najniža je točka zemlje Ruggeller Riet, 430 m, na krajnjem sjeveru), a planinski 2/3; mnogobrojni su vrhovi iznad 2000 m apsolutne visine (Grauspitz, 2599 m, najviši je vrh Lihtenštajna). Kontinentalna klima u dolinama razmjerno je blaga; srednja ljetna (srpanj) temperatura je oko 20 °C, zimska (siječanj) oko 1 °C. U alpskome području na jugoistoku zemlje prevladava oštrija planinska klima s obiljem snijega zimi. Suh i topao južni vjetar (fen), uobičajen potkraj zime, uzrokuje naglo topljenje snijega i stvaranje lavina. Godišnje padne 900 do 1200 mm oborina, u visokoalpskome području do 2000 mm. Rijeke pripadaju porječju Rajne. Esche, Giessen, Lawenabach utječu u Rajnu na teritoriju Lihtenštajna. Samina (s pritocima Valorschbachom i Malbunerbachom), glavna rijeka visokoplaninskoga dijela, utječe u Ill (pritok Rajne) na austrijskome teritoriju. Dolinu Rajne i Samine povezuje tunel dug 740 m.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2010. u Lihtenštajnu živi 36 149 st., a prema službenoj procjeni iz 2014. 37 366 st. ili 232,8 st./km². Najgušće je naseljen sjeverni dio zemlje u dolini Rajne (općina Mauren, 558,5 st./km²), a rjeđe planinsko područje (općina Planken, 80 st./km²). Stanovnici su Lihtenštajnci (66,3%), Švicarci (9,6%), Austrijanci (5,8%), Nijemci (3,9%), Talijani (3,1%), Turci (1,9%) i ostali (9,4%). Najviše je katolika (75,9%), a ima i protestanata (7,8%), muslimana (5,4%), nereligioznih (5,4%) i dr. Porast broja stanovnika iznosi 0,7% (2007–12) i zbog useljavanja, poglavito stanovnika iz susjedne Austrije i Švicarske, veći je od prirodnoga priraštaja stanovništva (0,41% ili 4,1‰, 2011). Natalitet (10,9‰, 2011) niži je od svjetskoga prosjeka (19,2‰), a isto tako i mortalitet (6,8‰, 2011; svjetski prosjek 8,2‰); smrtnost dojenčadi iznosi 1,8‰ (2011). Stanovništvo stari, u dobi je do 14 godina 16,4% st., od 15 do 64 godina 67,6% st., a u dobi od 65 i više godina 16,0% st. (2014). Očekivano trajanje života iznosi 80,7 godina za muškarce i 83,9 godina za žene (2013). Od ukupnoga broja aktivnoga stanovništva (35 253 st., 2011) čak 2/3 čine radnici iz susjednih država koji svakodnevno putuju na rad u Lihtenštajn. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 0,8% st., u industriji, građevinarstvu i rudarstvu 39,4%, a u uslužnim djelatnostima 59,8% st. (2010). Sveučilište imaju Vaduz (osnovano 1961) i Triesen (osnovano 2000); službeni je jezik njemački. Glavni je grad Vaduz (5421 st., 2014); ostala naselja: Schaan (5963 st.), Triesen (5010 st.), Balzers (4589 st.), Eschen (4311 st.), Mauren (4189 st.), Triesenberg (2602 st.), Ruggell (2147 st.), Gamprin (1657 st.), Schellenberg (1053 st.) i Planken (424 st.); u gradskim naseljima živi 14,3% stanovništva (2012).

Gospodarstvo

Snažan poticaj ekonomskom razvoju bilo je stvaranje povoljnih uvjeta za djelovanje inozemnih (tzv. offshore) kompanija. Uz visoku monetarnu stabilnost, niske poreze, poslovnu diskreciju i potpunu slobodu za kapitalne transakcije inozemnih tvrtki, Lihtenštajn je postao jedno od svjetski najpopularnijih »poreznih utočišta« (poznat je kao država u kojoj je broj registriranih tvrtki veći od broja stanovnika). God. 2009. vrijednost BDP-a je 4,8 mlrd. USD; BDP po stanovniku je 134 915 USD (drugi najviši u svijetu). Stotine malih domaćih poduzeća osigurava široku ponudu visokospecijaliziranih proizvoda i usluga (elektronika, precizna mehanika, lijekovi, optički instrumenti, specijalni strojevi i dr.). Oko 65% zaposlenih su stranci, od kojih polovina svaki dan dolazi na posao iz susjedne Austrije i Švicarske. Izvoz je višestruko veći od vrijednosti BDP-a, a vanjski dug Lihtenštajn nema. U monetarnoj je uniji sa Švicarskom.

Promet

Glavne prometnice vode duž doline Rajne uz granicu sa Švicarskom (povezana mostovima). Duljina željezničke pruge iznosi 9 km (međunarodna pruga Pariz – Beč), a cesta 380 km (2013). Lihtenštajn nema zračnih luka, najbliža je međunarodna zračna luka Kloten kraj Züricha (Švicarska).

Novac

Novčana je jedinica švicarski franak (SwF; CHF); 1 švicarski franak = 100 centima.

Povijest

U mlađe željezno doba prostor današnjega Lihtenštajna osvojili su Kelti, koje su Rimljani porazili 15. pr. Kr. Osvojeno područje Rimljani su pripojili provinciji Reciji (Raetia). Preko toga područja prolazila je važna cesta koja je povezivala središte Carstva s germanskim i dunavskim limesom, a koja je u IV. st. bila utvrđivana mnogobrojnim kasnoantičkim utvrdama. Rimsku vlast konačno su srušili u V. st. Alemani, u čijem je posjedu područje današnjega Lihtenštajna bilo sve do VIII. st., kada su ga osvojili Franci i pripojili ga grofoviji Donjoj Reciji (u sklopu franačkoga, poslije njemačkoga vojvodstva Švapske). Donjom su Recijom od X. st. do 1152. vladali grofovi Bregance, potom grofovi Montforti, čija se obitelj podijelila na dvije grane – na Monforte i Werdenberge. Za vladavine grofova Werdenberga na području današnjega Lihtenštajna oblikovale su se 1342. grofovija Vaduz i grofovija Schellenberg. Nakon Werdenberga, Vaduzom i Schellenbergom vladali su baruni Brandis (od 1416), grofovi Sulz (od 1510) i grofovi Hohenems (od 1613). Knez Johann Adam Andreas iz Gundakarove grane obitelji Liechtenstein zavladao je 1699. grofovijom Vaduz, a 1712. i grofovijom Schellenberg. Današnja Kneževina Lihtenštajn nastala je 1719. povlasticom rimsko-njemačkog cara Karla VI., kojom je državne grofovije Vaduz i Schellenberg spojio u jednu cjelinu i darovao ih obitelji Liechtenstein. God. 1799. Lihtenštajn su osvojili Francuzi. Za Napoleona I. Bonapartea, Lihtenštajn je 1806. pristupio Rajnskomu savezu. Od 1815. bio je član Njemačkoga saveza i tijesno povezan s Habsburškom Monarhijom. Knezovi Liechtenstein imali su na cijelom njezinu području goleme posjede, a knez Ivan II. (vladao 1858–1919) živio je ponajviše u Beču. U austrijsko-pruskom ratu (1866) Lihtenštajn je sudjelovao na strani Austrije. God. 1868. raspuštena je redovita vojska. S Habsburškom, odnosno s Austro-Ugarskom Monarhijom Lihtenštajn je bio u monetarnoj i carinskoj uniji (1876–1918). Nakon I. svjetskog rata Kneževina Lihtenštajn bila je u monetarnoj i carinskoj uniji s Austrijom (od 1919) i Švicarskom (od 1921. i 1924). Za II. svjetskog rata Lihtenštajn je bio neutralan.

Nakon II. svjetskog rata Lihtenštajn je održao političku stabilnost pod monarhom Franjom Josipom II.; on je 1984. izvršnu vlast prenio na sina Hansa Adama II., koji ga je naslijedio nakon smrti 1989. Vodeće su političke stranke: Napredna građanska stranka i Domovinska zajednica, (obje su konzervativne orjentacije), koje se izmjenjuju na vlasti ili vladaju u koaliciji. Od 2013. premijer je Adrian Hasler iz Napredne građanske stranke. Ženama je biračko pravo priznato 1986. Član UN-a Lihtenštajn je postao 1990.

Politički sustav

Prema Ustavu od 5. X. 1921. Lihtenštajn je ustavna, parlamentarna monarhija; nasljedna kneževina po muškoj liniji dinastije Liechtenstein. Knez je na čelu države, a ima i izvršnu vlast: saziva i raspušta parlament, na prijedlog parlamenta imenuje predsjednika i članove vlade, suce i druge visoke državne dužnosnike, daje suglasnost na zakone koje prihvaća parlament. Vlada je istodobno odgovorna za svoj rad knezu i parlamentu. Jednodomni parlament (Landtag) obavlja zakonodavnu vlast, ima 25 zastupnika koje građani biraju na općim, izravnim i tajnim izborima na razdoblje od 4 godine. Pravo je glasa obvezatno, opće i jednako za sve građane s navršenih 18 godina života. Sudbenu vlast obavljaju prvostupanjski Zemaljski sud, drugostupanjski Visoki prizivni sud, a najvišu sudbenu vlast ima Vrhovni sud. Administrativno je država podijeljena na 2 područja i 11 općina. Nacionalni blagdan: Dan Uznesenja Blažene Djevice Marije, 15. kolovoza.

Političke stranke

Napredna građanska stranka u Lihtenštajnu (Fortschrittliche Bürgerpartei in Liechtenstein – akronim FBPL), osnovana 1918., stranka je desnoga centra. Vladala je, samostalno ili u koaliciji s VU-om, 1928–97. Nakon izbora 2001. vladala je samostalno, a od 2005. vlada u novoj koaliciji s VU-om. Pobijedila je na izborima 2013. Domovinska unija (Vaterländische Union – akronim VU), osnovana 1918., stranka je desnoga centra. Bila je na vlasti 1918–28., a zatim je dio koalicijske vlade FBPL-a 1928–97. God. 1997–2001. vladala je samostalno, a nakon izbora 2005. vlada u koaliciji s FBPL-om. Nakon izbora 2013. ostala druga stranka u parlamentu unatoč velikim izbornim gubicima.

Citiranje:

Lihtenštajn. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/lihtenstajn>.