kriminalistika (njem. Kriminalistik, prema kasnolat. criminalis: krivični, od lat. crimen: zločin, prekršaj), pravna disciplina koja se bavi primjenom pravila, iskustava i spoznaja u prirodnim i tehn. znanostima radi utvrđivanja kaznenih djela i pronalaženja njihovih počinitelja. Obično se dijeli na kriminalističku tehniku, kriminalističku taktiku i metodiku. Kriminalistička tehnika bavi se metodama pronalaženja, utvrđivanja i ispitivanja tragova i uopće materijalnih dokaza koji ostaju iza počinjena kaznenoga djela, te utvrđivanjem identiteta, pronalaženjem i hvatanjem počinitelja kaznenoga djela; pritom se služi daktiloskopijom, sudskom balistikom, grafologijom itd. Kriminalistička taktika utvrđuje metode provođenja istrage, kao i metode formiranja pojedinih dokaznih sredstava, izvođenja pojedinih dokaza (ispitivanje okrivljenoga, svjedoka, suočenje, očevid, vještačenje) oslanjajući se ponajprije na postavke psihologije. Kriminalistička metodika bavi se najsvrsishodnijim provođenjem pojedinih radnji u istražnom postupku (uhićenje, pretraga, prepoznavanje osoba i stvari, ispitivanje osumnjičenika i svjedoka, suočenje, itd.) i primjenom najuspješnijih metoda u rasvjetljavanju pojedinih vrsta kaznenih djela. Temelje kriminalistike postavio je Hans Gross (1847–1915) u djelu Priručnik za istražnoga suca kao sustav kriminalistike (Handbuch für Untersuchungsrichter als System der Kriminalistik, 1893). Suvremeni razvoj kriminalistike obilježen je sudjelovanjem velikoga broja stručnjaka iz mnogih zemalja na primjeni sve složenijih metoda u istraživanju zločina; osnovan je velik broj znanstv. laboratorija i instituta (Laboratorij FBI-a, Bundeskriminalamt u Wiesbadenu, Institut za znanstvenu policiju i kriminologiju u Lausannei i dr.). U Hrvatskoj postoji posebna kriminalistička ustanova Ured za kriminološka ispitivanja.
