struka(e): |

Hrastovica, selo 5 km južno od Petrinje (Banovina), Sisačko-moslavačka županija; 402 st. (2021). Leži na 155 m apsolutne visine. Župna crkva sv. Bartola apostola iz 1841. Poljodjelstvo; stočarstvo (svinja, govedo, ovca). – Prvi se put spominje 1272. kao posjed Hrastovica u vlasništvu templara, a 1300. kao utvrda (castro Hrastowicha). U Hrastovici su postojale dvije utvrde: jednu je držao zagrebački biskup (od 1292), a drugu obitelj Babonići (oko 1300). Od 1326. vlasnici obiju utvrda bili su zagrebački biskupi, koji su, uz kratko razdoblje osmanske vlasti (1591–95), posjedovali Hrastovicu sve do XVIII. st. God. 1584. djelomično ju je razorio J. J. Thurn. God. 1690. spominje se kao ruševina. Hrastovicu su činila četiri dijela: gornja i donja utvrda, naselje i samostan izvan zidina. Okupirana 1991. za srpske agresije; oslobođena 1995.

Citiranje:

Hrastovica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/hrastovica>.