struka(e): |
ilustracija
BRUGGE, gradski trg i toranj Beffroi

Brugge [bry'xə] (francuski Bruges [bʀy:ž]), glavni grad pokrajine Zapadne Flandrije (West-Vlaanderen), Belgija; 118 053 st. (2016). Leži na plovnome kanalu, 12 km udaljen od predluke Zeebrugge (promet 49,8 milijuna tona, 2010) na obali Sjevernoga mora. Sam grad ispresijecan je kanalima pa ga zovu »Venecijom Sjevera«. Nekadašnje kulturno i trgovačko središte koje je sačuvalo izgled srednjovjekovnoga grada. U starome dijelu grada (na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine od 2000) sačuvana je katedrala St. Salvators (XII–XIV. st.), gotička crkva (Notre‑Dame, XIII–XV. st.), gradska vijećnica (XIV–XV. st.), ženski samostan beguinages (Begijnhof, XIII. st.), palače (Gruuthuse, XV. st., danas muzej), gradska vrata i dr. Muzeji (Groeninge i dr.). Trgovačko i turističko središte. Uz tradicionalnu tekstilnu industriju razvile su se industrija stakla, elektroničkih, elektrotehničkih i prehrambenih proizvoda; brodogradnja, čipkarstvo, uzgoj cvijeća (orhideje). – U VII. st. spominje se kao municipium Brugense (ime rimskog mosta preko rijeke Rei). Na zavoju rijeke Rei izgrađena je utvrda protiv normanske invazije. Postavši trgovačko središte hanzeatske lige gradova, razvio se u jedno od najvećih središta trgovine suknom u Europi. Godine 1302. izbio je u Bruggeu ustanak protiv francuske vlasti, koji je završio francuskim porazom u bitki kraj Courtraia. U XIV. st. vanjska je luka Bruggea prebačena u Damme. Najsjajnije razdoblje u povijesti Bruggea bilo je XV. st., kada su burgundski vojvode imali ondje dvor na kojem su se okupljali umjetnici, poznati poslije kao rana flamanska škola. Politički nemiri u XVI. st. donijeli su i gospodarsko propadanje grada.

Citiranje:

Brugge. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/brugge>.