struka(e): |

Abhazija, autonomna republika u sastavu Gruzije; 8640 km², 240 705 st. (2011; 525 061 st., 1989). Leži na istočnoj obali Crnoga mora u sjeverozapadnom Zakavkazju. Najveći njezin dio zauzimaju predgorje i pristranci Velikoga Kavkaza, a manji dio uska obalna nizina uz Crno more. Klima je u nižim dijelovima suptropska, sa srednjom temperaturom 4 do 6,5 °C u siječnju i 22 do 24 °C u kolovozu. U planinskom dijelu klima je umjereno kontinentalna; snježna je granica na 2750 m. Godišnja količina oborina iznosi 1200 do 1400 mm u nizinama i 2000 do 3000 mm u planinama. Najveće rijeke, Bzib i Kodori, pripadaju slijevu Crnoga mora; najveće jezero Rica. U primorskoj nizini i brežuljkastom predgorju mjestimično su sačuvane listopadne, a u planinskom dijelu zimzelene šume. U poljoprivredi imaju veliko značenje suptropske kulture: čaj, agrumi, tung i duhan; od žitarica se uzgaja kukuruz. Ležišta ugljena (Tkvarčeli). Prehrambena, drvna, kožarska, duhanska industrija i metalurgija uglavnom su koncentrirane u gradovima Suhumiju i Tkvarčeliju. Glavna je privredna grana turizam. Stanovnici (2011) su najvećim dijelom Abhazi (50,7%, a 18% u 1989), Gruzijci (17,9%; 46% u 1989), Rusi (9,2%) i dr. Glavni je grad Suhumi (62 914 st., 2011).

Povijest

Područje Abhazije pripadalo je u VI. i V. st. pr. Kr. gruzijskoj državi Kolhidi, koju spominje Herodot. U to su doba Grci ondje osnovali trgovačke naseobine iz kojih su se razvila antička središta Dioskurijada (Suhumi), Pitijunt (Pizunda) i Triglif (Gagra). Godine 65. priznaje vlast Rima, od IV. st. gruzijske države Lazike, a od VI. st. Bizanta, pa se 550. tamo širi kršćanstvo. U VIII. st. Abhazija se osamostaljuje i postaje kraljevstvom pod vlašću domaćih vladara do 985., kada je sjedinjeno s Gruzijom. U XII. st. bila je genoveškom kolonijom, u XV. st. dolazi u ovisan položaj o Osmanskom Carstvu, a stanovništvo dijelom prelazi na islam. Do 1842. pod rusku vlast došli su južni i sjeverni dijelovi zemlje. Godine 1864. Abhazija je kao Suhumski vojni okrug priključena Rusiji. Za rusko-turskoga rata 1877–78. oko 120 000 Abhaza iselilo se u Osmansko Carstvo. Status Autonomne oblasti dobila je 1919., godine 1921. proglašena je republikom (Abhaska SSR), u prosincu je ušla u sastav Gruzijske SSR, a u veljači 1931. dobila je status Abhaske ASSR. – Nakon osamostaljenja Gruzije, zbog nacionalnih suprotnosti između Gruzijaca i Abhaza izbio je potkraj 1992. oružani sukob, u kojem su abhaski pobunjenici uz pomoć Rusije 1993. osvojili Suhumi i cijelu Abhaziju. Zbog rata je izbjeglo više od 200 000 Gruzijaca. Ruske mirovne snage raspoređene su ondje 1994. Abhazija je 1995. zatražila priključenje Rusiji, ali to osporava Gruzija. Rusija je priznala državnu neovisnost Abhaziji u kolovozu 2008. nakon rusko-gruzijskoga oružanog sukoba oko Južne Osetije. U studenome 2014. dogovoreno je veće gospodarsko i sigurnosno povezivanje s Rusijom.

Citiranje:

Abhazija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/abhazija>.