struka(e): | |

Bosiljevo (prije Popovci Bosiljevo), naselje i općinsko središte 27 km jugozapadno od Karlovca; 44 st. (2021). Leži na 190 m visine, između prometnih čvorova na autocesti Zagreb–Split–Ploče (Bosiljevo 1; izgrađen 2005) i Rijeka–Zagreb (Bosiljevo 2; 2003). Gospodarsku osnovu čini poljoprivreda, ponajviše ratarstvo, voćarstvo, povrćarstvo i stočarstvo (uzgoj svinja, goveda, ovaca) te proizvodnja rublja. Na uzvisini nedaleko od današnjega sela je srednjovjekovni utvrđeni grad nepravilna tlocrta (pregrađivan u duhu romantizma za grofa Lavala Nugent-Westmeatha i početkom XX. st.). Na nedalekom brežuljku Gradišću u naselju Orišje nalazi se barokna crkva Blažene Djevice Marije (1776) s gotičkim kipom Madone (oko 1470–80) donesenim iz starije crkve. – U okolici tragovi neolitičke kulture; nalazište Hrsine pripada lasinjskoj kulturi. Prvi se put spominje 1334. kao župa i crkva sv. Maura (obnovljena 1636), a tada postoji i starija crkva na Gradišću; glagoljska tradicija do XVII. st. Na području Bosiljeva od XIV. st. do 1671. vlastelini su Frankapani koji grade utvrdu u XV. st. U drugoj polovici XV. st. postoji ondje i plemićka općina. Od 1531. dominikanski samostan. U XVI. st. bilo je više osmanskih upada i pustošenja okolice, pa utvrda postaje važna za protuosmansku obranu. Posjed i utvrda pripadaju od 1683. obitelji Erdődy i od 1710. obitelji Auersperg. Karolinska (1726–32) i Lujzinska cesta (1803–11) grade se kroz bosiljevački kraj. Godine 1825. grad je kupio i temeljito obnovio grof L. Nugent-Westmeath. U XX. st. u posjedu obitelji Kozulić koja nastavlja obnovu. Nakon Drugoga svjetskog rata dvorac je podržavljen te je služio kao dom za starije i kao ugostiteljski objekt; danas zapušten.

Citiranje:

Bosiljevo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/bosiljevo>.