Bogdanić, Mirko Danijel (Daniel Emerik), hrvatski astronom i matematičar (Virovitica, 5. XI. 1760 – Budim, 31. I. 1802). Školovao se u Zagrebu i Pešti (od 1778), studirao u Budimu, odn. Pešti (1782–85). Bio nastavnik matematike i grčkoga jezika na Kraljevskoj akademiji u Velikom Varadinu (madž. Nagyvarad, danas Oradea u Rumunjskoj; od 1785) i mjernik za regulaciju rijeka u Tamiškom okrugu (od 1788). Nastavio studij astronomije na Sveučilištu u Beču (1793–95) gdje se bavio stazama kometa i o tome napisao raspravu O stazama kometa (De orbitis cometarum). Vratio se u Budim, i postao drugi (1796), a potom i prvi asistent (1798) na sveučilišnoj zvjezdarnici. S madžarskim astronomom Ferencom Taucherom (1738–1820) motrio je pomrčine Jupiterovih satelita i okultacije zvijezda, a rezultate motrenja objavljivao je u bečkom časopisu Ephemerides astronomicae (1799–1802). Od 1798. surađivao s Jánosem Lipszkym u izradbi zemljopisne karte Ugarske i susjednih zemalja. U tu je svrhu obavljao astronomska motrenja te izračunavao geografske koordinate mjesta u Ugarskoj i u Hrvatskoj (Rijeka, Karlobag, Dubica, Petrovaradin, Zemun). Podatci su objavljivani u časopisu austrijskog astronoma Franza Xavera Freiherra von Zacha (1754–1832) Monatliche Correspondenz zur Beförderung der Erd- und Himmels-Kunde. Na putovanjima je obolio od tuberkuloze i umro. Njegove podatke iskoristio je J. Lipszky i objavio zemljopisnu kartu Ugarske i Hrvatske pod nazivom Opća karta Ugarske kraljevine i susjednih krajeva Hrvatske, Slavonije i Vojne krajine (Mappa Generalis Regni Hungariae partiumque adnexarum Croatiae, Slavoniae et Confiniorum Militarium, 1806). Rukopis Bogdanićeva dnevnika astronomskih motrenja s budimske zvjezdarnice i putovanja nalazi se u zvjezdarnici u Budimpešti. Ostao je i njegov nedovršeni rukopis Nebeska mehanika (Mechanica coelestis). Bogdanić se bavio i književnošću, poviješću i gospodarstvom. Namjeravao je napisati povijest svijeta na hrvatskom jeziku, a objavio je samo prvi dio, pisan ijekavskom štokavštinom, pod naslovom Dogođaji svieta (1792), koji obrađuje najstarije razdoblje opće povijesti svijeta.
