računalni monitor, vanjska jedinica elektroničkog računala za slikovni prikaz informacija obrađenih u računalu, također i naziv za računalni program koji nadzire rad računalnoga sustava. Za osobna računala donedavna su se rabili uglavnom monitori s katodnom cijevi. Danas se za tu namjenu rabe zasloni s tekućim kristalima, koji su se u prihvatljivoj veličini pojavili zajedno s prvim prijenosnim računalima 1990-ih, dok se veliki zasloni s plazmom kadšto rabe za računalne prezentacije. Osim toga, ubrzano se razvijaju i nova tehnološka rješenja, a računalno generirana slika može se, umjesto na monitoru, prikazati uz pomoć posebnoga projektora, na zaslonu televizora i dr. Slika pohranjena u računalnoj memoriji u digitalnom je obliku, pa se za prikaz na zaslonu monitora mora pretvoriti u analogni elektronički signal koji odgovara vrsti monitora. Ta se pretvorba obavlja uz pomoć grafičke (video) kartice, računalnoga sklopa sa snažnim procesorom i memorijom, koji se po svojim mogućnostima mogu mjeriti sa središnjim procesorom i memorijom računala. Kako bi se osigurala međusobna uskladivost računalne opreme, normirana su svojstva prikaza na monitoru, čime su obično obuhvaćeni razlučivost, dubina boje i učestalost osvježavanja slike. Razlučivost je obično od 640 × 480 (VGA-norma), pa sve do 3200 × 2400 slikovnih elemenata (tzv. piksela). Time se ujedno definira omjer između širine i visine stranice, koji je ugl. 4 : 3, a u novije doba i 16 : 9. Veličina zaslona monitora cjelobrojno se izražava duljinom dijagonale u inčima, npr. 14, 15, 17, 19, 21 inča. Uz razlučivost i veličinu zaslona vezan je i razmak među slikovnim elementima, o kojem ovisi zrnatost (oštrina) slike, a koji se kod današnjih monitora kreće od 0,25 mm do 0,28 mm. Dubina boje količina je podataka izražena bitovima, kojom se opisuje boja svakoga slikovnog elementa; o njoj ovisi koliko se različitih boja može prikazati na zaslonu. Tako se primjerice pri jednobitnom prikazu, kakav je kod crno-bijelih monitora, mogu prikazati samo dvije boje, pri četverobitnom prikazu 16 boja, a pri 24-bitnom prikazu 16,7 milijuna boja, a to je nešto više nego što ljudsko oko može razlučiti. Kod monitora s katodnom cijevi osobito je važna učestalost osvježavanja slike (izražava se u hercima), o kojoj ovisi neželjeno treperenje slike. Premda to treperenje pri učestalosti većoj od 60 Hz ljudsko oko ne zamjećuje, manje zamaraju monitori s učestalošću većom od 60 Hz. Prijenosna i tablična računala, dlanovnici i pametni mobiteli informacije prikazuju na zaslonu (ekranu) integriranom u računalo.
