struka(e):

Žitomir (Žytomyr/Житомир [žɨto'mɨr], ruski Žitomir/Житомир [žɨto'm’ir]), grad i upravno središte istoimene oblasti u sjevernome dijelu Ukrajine; 264 318 st. (2020). Leži pretežno na lijevoj obali rijeke Teteriv (pritok Dnjepra), 165 km zapadno od Kijeva. Važno je čvorište međunarodnih prometnica koje povezuju Minsk (Bjelorusija) s Crnim morem i Kijev s Varšavom. Industrijsko je središte sa strojograđevnom, staklarskom, elektroničkom, tekstilnom i prehrambenom industrijom, proizvodnjom namještaja, lijekova, papira i obuće te glazbala. Sveučilišta (državno Ivan Franko, tehnološko, poljoprivredno), visoke škole. Kazališta (dramsko, lutkarsko), filharmonija, umjetnička galerija, muzeji (zavičajni, astronautički i dr.). Rodno mjesto i muzej Vladimira Galaktionoviča Korolenka i Sergeja Pavloviča Koroljova. Glavni su kulturnopovijesni spomenici rimokatolička crkva sv. Sofije, gradska vijećnica i ostatci isusovačkoga samostana iz XVIII. st., te saborna crkva iz XIX. st. Kulturno je središte ukrajinskih Poljaka. Zračna luka. – Prvi se put spominje 1240. Od 1320. pod Litvom, nakon stvaranja poljsko-litavske države 1569. dolazi pod poljsku krunu (Żytomierz). U sastav Rusije ušao 1793. Od XVIII. st. do II. svjetskog rata bio je jako židovsko kulturno središte (39% stanovništva 1926. bili su Židovi).

Citiranje:

Žitomir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/zitomir>.