STRUKE:

Ženeva

ilustracija
ŽENEVA
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Ženeva (francuski Genève [žənε:'v], njemački Genf [gεnf], talijanski Ginevra [62721ine:'vra], retoromanski Genevra [62720ene:'vra]), grad i upravno središte istoimenoga kantona (282 km², 484 736 st., 2015) u jugozapadnoj Švicarskoj; 198 072 st. (2015; šire gradsko područje 570 200 st.). Leži na jugozapadnome kraju Ženevskoga jezera, na istjeku rijeke Rhône, na 375 m apsolutne visine. Stari dio grada izgrađen je oko brežuljka na kojem je katedrala Saint-Pierre (započeta u XII., završena sredinom XIII. st.) i duž lijeve obale Rhône. Ondje je gradska vijećnica, građena u XV. i XVI. st. Od druge polovice XIX. st. uređuje se stari dio grada i izgrađuje novi; obale Rhône spaja sedam mostova. U novome su dijelu prostrane avenije, parkovi i šetališta na obali Rhône i jezera (Jardin anglais, Grand Quai i dr.). Ženeva je staro središte kalvinizma (»protestantski Rim«), gdje je djelovao Jean Calvin; on je 1559. osnovao Collège St. Antoine i Akademiju, koja je 1872. pretvorena u sveučilište. Među mnogobrojnim muzejima veliko značenje ima Musée d̉’Art et d’Histoire. Glavnina industrijske proizvodnje usmjerena je na izvoz (elektronički aparati i instrumenti, kvalitetni satovi, električni uređaji). Kemijska industrija je na drugome mjestu u zemlji (iza Basela); razgranata prehrambena industrija. Snažno bankarstvo. Ženeva je sjedište mnogih multinacionalnih kompanija i međunarodnih organizacija: Ujedinjenih naroda za Europu (Palača naroda utemeljena je 1930; prvotno sjedište Lige naroda), Međunarodne organizacije rada, Svjetske meteorološke organizacije, Svjetske trgovinske organizacije, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenoga križa (od 1863), Europskoga vijeća za nuklearna istraživanja (→ cern), Europske unije za radiodifuziju i televiziju, UNHCR-a i dr. U Ženevi su održane mnoge značajne međunarodne konferencije, politički i znanstveni skupovi. Zbog znatnog udjela stranaca (48,7%, 2015) zaposlenih u multinacionalnim kompanijama i međunarodnim organizacijama, Ženeva gubi značajke švicarskoga grada i poprima obilježja kozmopolitskoga središta. Značajno je prometno čvorište; međunarodna zračna luka Cointrin (15,7 milijuna putnika, 2015). – Prvi tragovi nastanjenosti na području Ženeve mogu se pratiti od prapovijesti (sojenice uz zapadnu obalu jezera). U željezno doba Ženeva je bila glavni grad keltskih plemena Alobrožana, koji je 121. pr. Kr. osvojio Kvint Fabije Maksim (rimski ostatci u starome dijelu grada). U V. st. Ženevom su zavladali Burgunđani, a 1032. ušla je u sastav Svetoga Rimskoga Carstva Njemačke Narodnosti. Zahvaljujući svojemu položaju na raskrižju putova iz Francuske, Njemačke i Nizozemske prema Italiji, Ženeva je postala istaknuto trgovačko središte. Već je u XIII. st. bila organizirana kao komuna, koja je u XIV. st. stekla znatne povlastice te se postupno razvila u neovisnu republiku. Nominalnoga ženevskoga gospodara kneza-biskupa istisnuli su grofovi Savojski. Protiv dominacije savojskih »protektora« Ženeva se dugo borila, sve dok ih se 1530. nije oslobodila uz pomoć Švicarske Konfederacije. Za J. Calvina Ženeva je postala uporište protestantizma i utočište izbjeglicama iz europskih zemalja, osobito hugenota iz Francuske. Pošto je 1602. propao i posljednji pokušaj vojvode Savojskoga da osvoji grad, Ženeva je ušla u doba vanjskoga mira i gospodarskog procvata. Unutrašnje suprotnosti između patricija i puka u XVIII. st. sve su se više zaoštravale te su nakon Francuske revolucije kulminirale u krvavom obračunu. Pošto je 1798. proglašena Helvetska Republika, Ženeva je bila priključena Francuskoj. Nakon Napoleonova pada (1814), ponovno neovisna, stupila je 1815. u Švicarsku Konfederaciju kao 22. kanton. Po Ustavu iz 1842. u Ženevskom kantonu uveden je dvodomni parlamentarni sustav, a sam grad dobio je municipalnu autonomiju.

Ženeva. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67687>.