STRUKE:

Vrbnik

ilustracija
VRBNIK
ilustracija1ilustracija2

Vrbnik, naselje i općinsko središte na istočnoj obali otoka Krka; 947 st. (2011). Leži na brežuljku, 49 m nad morem. Zadržao je urbanistički raster srednjovjekovnog grada. Sačuvani su ostatci gradskih zidina. Župna crkva sv. Marije (XV–XVI. st., više puta pregrađivana) posjeduje bogatu renesansnu i baroknu opremu. Knjižnica obitelji Vitezić s glagoljskim knjigama iz XIV. i XV. st. i atlasom Johanna Davida Köhlera (Atlas scholasticus et itinerarius, 1718). Muzej. Na mjesnom je groblju gotička crkvica sv. Ivana, a u susjednoj uvali ostatci romaničke crkvice sv. Jurja. Pokraj obližnje Risike ruševine su utvrđenoga frankapanskoga grada Gradca. Uzgoj vinove loze (žlahtina), povrća (rajčica i dr.); ribarstvo. Proizvodnja građevnoga materijala (kamenolom Garica). Turizam. Rodno mjesto tiskara B. Baromića, političara i preporoditelja D. Vitezića, filologa i leksikografa D. A. Parčića i dr. – Jedno od najstarijih naselja na otoku Krku, o čem svjedoče mnogi arheološki nalazi iz prapovijesti i antičkog doba. U dokumentima se prvi put spominje 1100. u glagoljskoj darovnici slavnog Dragoslava (sačuvana u prijepisu iz 1724), kojom donira crkvu sv. Vida u Dobrinjštini. Od XII. do XV. st. kao utvrđeno naselje nalazio se u vlasti Krčkih knezova (Frankapana), koji su njime vladali kao nasljedni knezovi i za čije je vladavine imao vlastitu komunalnu upravu. God. 1388. dobio je statut pisan glagoljicom (Vrbnički statut). Od 1480. nalazio se pod mletačkom upravom; u latinskoj ispravi iz 1518. naziva se oppidum Verbnich. Za austrijske uprave (1797–1805) bio je dokinut hrvatskoglagoljski notarski sustav. U XIX. st. istaknuto središte hrvatskog narodnog preporoda; 1870. bila je osnovana Hrvatska čitaonica, prva takva čitaonica na otoku Krku i na kvarnerskim otocima. U preporodnom radu osobito se istaknuo D. Vitezić. Broj stanovnika rastao je do 1910. god. (1821 st.), od kada stalno pada. – U prošlosti je Vrbnik bio važno središte glagoljaštva, u njem je djelovalo više glagoljskih skriptorija, a glagoljica je korištena u privatnom, javnom i crkvenom životu. U Vitezićevoj knjižnici, koja sadrži više od 15 000 glagoljskih svezaka, čuvaju se glagoljski rukopisi iz XIV. i XV. st. (posebno dragocjen iluminirani Vrbnički misal iz XV. st. te najstariji glagoljski časoslov iz XIII–XIV. st.).

Vrbnik. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65448>.