Bašagić, Safvet-beg

ilustracija
BAŠAGIĆ, Safvet-beg

Bašagić, Safvet-beg (pseudonim Mirza Safvet), bošnjački književnik, znanstvenik, prevoditelj i političar (Nevesinje, 6. V. 1870Sarajevo, 9. IV. 1934). Školovao se u Sarajevu, gdje se upoznao s orijentalnim jezicima i književnošću. Spremao se u Zagrebu privatno polagati maturu, ali mu je zbog sudjelovanja u polaganju kamena temeljca Starčevićevu domu (26. VI. 1894) Khuen-Héderváryjeva vlada to zabranila, pa je maturirao u Sarajevu 1895. Nakon toga slušao je orijentalne jezike i povijest na Bečkom sveučilištu i bio nekoliko godina profesor arapskog jezika na sarajevskoj gimnaziji. Doktorirao je u Beču 1910. tezom o bošnjačkim piscima na orijentalnim jezicima. Te godine izabran je za zastupnika i potom predsjednika Bosanskog sabora, zbog čega nije mogao prihvatiti kandidaturu za profesora orijentalnih jezika na Zagrebačkom sveučilištu. Nakon I. svjetskog rata, do mirovine, bio je kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Pjesme je objavljivao u Bosanskoj vili, Bošnjaku, Viencu, Nadi, Prosvjeti. Objavio je zbirku pjesama Trofanda iz hercegovačke dubrave (1896), dramske spjevove Abdullah-paša (1900) i Pod Ozijom ili Krvava nagrada (1905), pjesničku zbirku Misli i čuvstva (1905), zbirku proze Uzgredne bilješke (1907) te prepjev Hajjamovih rubaija (1920. i 1928) i nabožni spjev Mevlud (1924).

Već na studiju u Beču počeo je skupljati građu za povijest Bosne. Tada je napisao studiju o najstarijem fermanu begova Čengića. Potom je objavio Kratku uputu u prošlost Bosne i Hercegovine od 1463. do 1850 (1900), studiju Gazi Husrev-beg (1907) i književnopovijesnu monografiju Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti (1912) te biografski leksikon Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini (1931). Bavio se i kulturnim radom. S E. Mulabdićem i O. Nuri Hadžićem pokrenuo je 1900. časopis Behar, a 1903. osnovao društva Gajret, El-Kamer i Muslimanski klub. U kulturnoj povijesti Bosne i bošnjačkomuslimanske književnosti Bašagić je ključna figura. Uz Musu Ćazima Ćatića, prvi je pokušao sintetizirati tradicionalni senzibilitet (s jedne strane klasično-orijentalni, s druge folklorno-zavičajni) i europsku književnu baštinu i postupke. U političkom smislu bio je zagovornik ideje integralnoga bošnjaštva.

Bašagić, Safvet-beg. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017. Pristupljeno 23.10.2017. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6205>.