struka(e):

tiranija (grč. τυραννίς: samovlast), oblik vladavine koja nije utemeljena na pravu i u kojoj vladar (tiranin) nije izabran niti je priznato naslijedio vlast, već vlada protiv volje ostalih i u svoju korist. U antičkoj Grčkoj tiranija je imala različita značenja. U preddemokratskoj fazi (VII. st. pr. Kr.) tirani su bili vladari koji su predvodili puk u borbi protiv aristokracije. Nakon toga tirani su bili oni koji su rušili demokratske poretke te od tada tiranija ima pejorativno značenje kao protupravno uspostavljena vlast suprotstavljena volji građana koji time postaju podanicima. Platon određuje tiraniju kao »bolest demokracije«, a Aristotel ju razumije kao »despotsku samovlast«, dok ju Ksenofont, naprotiv, označuje kao dobru vlast. U tradiciji antičkog Rima tiranija je najčešće bila shvaćana kao izopačen oblik monarhije, stoga se primjerice Polibije zauzimao za republiku, a protivio monarhiji, kojoj uvijek prijeti opasnost od izopačavanja u tiraniju. U početcima novovjekovne političke teorije o podrijetlu vlasti i načinu njezina obnašanja, koja polazi od nužnosti sile u političkim odnosima (N. Machiavelli, Th. Hobbes), tiranski oblik vladavine nije odlučujući problem. J. Bodin, koji je značajnije razradio pojam tiranije, osim po suverenosti (monarhija, aristokracija, demokracija) države (monarhije) je razlikovao prema stupnju slobode i vlasništva podanika (građana). Razlikovao je kraljevsku monarhiju (monarchie royale), u kojoj građanima ostaju njihova sloboda i vlasništvo, senjorijalnu monarhiju (monarchie seigneurale), u kojoj su građani i njihov posjed u vlasništvu vladara, i tiransku monarhiju (monarchie tyrannique), u kojoj ne postoji pojam vlasništva, prava i pravednosti, i koja stoga i nije legitiman oblik države. Tiranija (tiranin) se ne razlikuje od monarhije (kralja) prema formalnom (oblik vlasti) ili sadržajnom (tiranski način vladanja, koji može postojati u svim državnim oblicima) kriteriju, već po tome što tiranija ne poštuje božanske i prirodne zakone ni prirodnu slobodu i vlasništvo građana. Ipak, razlikuje tiraniju prema dolasku na vlast (uzurpacija), koja nastaje dolaskom na vlast protivno zakonu, od tiranije prema načinu vladanja, tj. takve što nastaje legalnim dolaskom na vlast kralja koji s vremenom počinje vladati tiranski. U novijim razmatranjima pojam tiranije upotrebljava se kako bi se upozorilo na problem logike demokratskoga načela većine (A. de Tocqueville), u kojem se uviđa prevlast većinskoga javnoga mnijenja (tiranija većine) nad manjinom (nacionalnom, vjerskom, rodnom, spolnom, političkom i dr.), čime se narušava određena (liberalna) koncepcija slobode.

Citiranje:

tiranija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/tiranija>.