struka(e):

športska gimnastika, športska grana u kojoj natjecatelji u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji nastupaju na različitim spravama i u vježbama na tlu. U gimnastičkom višeboju muškarci se natječu na pet sprava i u vježbi na tlu, a žene na trima spravama i u vježbi na tlu. Discipline su za muškarce preča (vratilo), ruče (razboj), krugovi (karike), konj s hvataljkama, preskok preko konja i vježbe na tlu. Discipline su za žene dvovisinske ruče, greda, preskok preko konja i vježbe na tlu. Dimenzije sprava određene su tehničkim pravilnikom Međunarodnoga gimnastičkoga saveza (Fédération Internationale de Gymnastique, akronim FIG). Na OI i svjetskom prvenstvu natjecanje se sastoji od triju dijelova: muško i žensko ekipno natjecanje u višeboju (natjecanje br. 1), pojedinačno finalno natjecanje u višeboju (natjecanje br. 2) i pojedinačno finalno natjecanje na pojedinim spravama (natjecanje br. 3). U natjecanju br. 1 nastupaju svi gimnastičari. U natjecanju br. 2 za određivanje pojedinačnoga poretka u višeboju pravo nastupa ima 36 najboljih iz natjecanja br. 1. U natjecanju br. 3 za određivanje pojedinačnoga poretka na pojedinim spravama pravo nastupa na svakoj spravi, odnosno vježbi na tlu, ima po 8 najboljih s odgovarajuće sprave iz natjecanja br. 1. Težinski kompozicijski zahtjevi najteži su u natjecanju br. 3. U svakoj disciplini vježbe ocjenjuju po četiri suca. Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju samo dvije srednje ocjene, dok se najviša i najniža ocjena brišu.

Međunarodni gimnastički savez osnovan je 1881. Muškarci se na OI natječu od 1896., a žene od 1928. Na svjetskim prvenstvima muškarci nastupaju od 1903., a žene od 1934., dok se europsko prvenstvo za muškarce održava od 1955., a za žene od 1957.

Športska gimnastika se u Hrvatskoj počela njegovati u Društvu za tjelovježbu Hrvatski sokol u Zagrebu. Prvu javnu gimnastičku vježbu priredio je Hrvatski sokol 15. VII. 1877. u Zagrebu. Početkom XX. st. športska se gimnastika sve više izdvajala kao zasebna športska grana. Gimnastička vrsta Hrvatskoga sokola sudjelovala je u svibnju 1911. na V. svjetskom prvenstvu u športskoj gimnastici. Bio je to prvi nastup neke hrvatske športske reprezentacije pod vlastitom zastavom na velikom međunarodnom natjecanju. Nakon II. svjetskog rata športska gimnastika njegovala se u gimnastičkim sekcijama fiskulturnih društava. Gimnastički savez Hrvatske (danas Hrvatski gimnastički savez) utemeljen je 1948., a dotadašnje gimnastičke sekcije postale su samostalna gimnastička društva. Najveći su hrvatski uspjesi 2. mjesto Filipa Udea (2008) i 3. mjesto Ivana Čakleca (1957) i Roberta Seligmana (2008) na konju s hvataljkama na europskom prvenstvu. (→ gimnastika)

Citiranje:

športska gimnastika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/sportska-gimnastika>.