škorpioni (lat. scorpio, genitiv scorpionis < grč. σϰορπίος) ili štipavci (Scorpiones), red najstarijih člankonožaca iz razreda paučnjaka (Arachnida), poznatih već iz razdoblja silura. Najveći su kopneni paučnjaci. Prednji dio tijela (prosoma) nije posebno odijeljen od stražnjega (opistosoma). Kratki jednostavni glavopršnjak pokriven je čvrstim štitom. Dva para čeljusnih nogu imaju oblik štipaljka i služe za hvatanje plijena. Dobro su razvijena četiri para nogu za hodanje. Dugi člankoviti zadak završava otrovnom bodljom. Dišu uzdušnicama. Ženka koti žive mlade, koje neko vrijeme nosi na leđima. Škorpioni se danju zadržavaju pod kamenjem, noću izlaze u lov na kukce, pauke i dr. Plijen isišu. Žive većinom u tropskim i suptrop. krajevima, ali ih ima i u hladnijim područjima i gotovo u cijeloj Europi. Ubod nekih vrsta smrtonosan je i za čovjeka. Poznato je oko 600 vrsta. Najpoznatije su eur. vrste talijanski škorpion (Euscorpius italicus) i karpatski škorpion (E. carpathicus), čiji ubod u čovjeka uzrokuje samo manje crvenilo. Na juž. dijelu Balkana živi najveći europski opasni balkanski štipavac (Buthus gibbosus), dug do 8 cm. Najveći je golemi štipavac (Pandanus imperator), iz trop. Afrike, dug 17 cm.
