struka(e): filozofija | glazba
Skalić, Pavao
hrvatski humanist i polihistor, reformatorski pisac i teolog
Rođen(a): Zagreb, 1534.
Umr(la)o: Gdańsk, 1575.
ilustracija
SKALIĆ, Pavao

Skalić, Pavao (latinizirano Paulus Scalichius), hrvatski humanist i polihistor, reformatorski pisac i teolog (Zagreb, 1534Gdańsk, 1575). Pustolovan sin siromašna zagrebačkoga školnika; nakon studija filozofije u Beču i doktorata teologije u Bologni (1552) probio se (na temelju krivotvorenih isprava i pod lažnim titulama markiza, grofa i baruna, npr. grof Scaliger) na različite europske dvorove. Kako je kao dvorski kapelan cara Ferdinanda I. bio raskrinkan, otišao je u Tübingen, gdje je prešao na protestantizam, i kao štićenik Christopha Wittenberškog i I. Ungnada predavao na tamošnjem sveučilištu. Od 1561. živio je u Königsbergu, gdje je također predavao teologiju na sveučilištu te postao savjetnik pruskoga vojvode Albrechta Hohenzollerna. Prisiljen zbog izmišljenih titula i genealogija i odatle pobjeći 1566., sklonio se u Pariz. Poslije je prešao u Münster, vratio se katolicizmu i pisao protureformacijske spise. Umro je na putu u Prusku, kamo mu je bio dopušten povratak. Počevši od prvoga tiskanog djela Zaključci u svim vrstama znanosti (Conclusiones in omni genere scientiarum…, 1553), kojim je najavio polihistorske ambicije, na latinskom je napisao niz djela šarolika sadržaja (teološkoga, filozofskog, okultističkog, historiografskoga, polemičkog itd.). U naslovu svojega djela Znalac enciklopedije ili kruga svetih i svjetovnih disciplina (Encyclopaediae seu orbis disciplinarum tam sacrarum quam profanarum epistemon, 1559) prvi je upotrijebio riječ enciklopedija u značenju srodnom današnjemu. U filozofiji je zastupao mišljenje da je Bog udijelio ljudima mudrost. Stoga čovjekov um nalikuje Božjem, ali tako da se on kroz osjetilno uzdiže do nadosjetilnoga. Uzdižući se kroz to osjetilno čovjek istodobno dokučuje i zadnji naum Božji, tj. krajnju svrhu svekolikoga stvaranja. Stoga je i filozofija »misterij« u kojem ta svrha treba izaći na vidjelo. Duša je čisti čin (actus purus), nematerijalna i nepropadljiva, budući da njoj u temelju leži božanski duh koji joj omogućuje uzdizanje iznad materijalnoga i spoznaju krajnje poruke zemaljske objave.

Citiranje:

Skalić, Pavao. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 24.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/skalic-pavao>.