Sjeverno more

Sjeverno more, rubno more Atlantskog oceana između Britanskih otoka na zapadu, Skandinavije i Jyllanda na istoku i sjevernoeuropske nizine na jugu; obuhvaća 544 000 km². S Atlantskim oceanom povezuju ga morski prolazi (Doverska vrata i Engleski kanal na zapadu, prolaz između Skandinavskoga poluotoka i otočja Shetland na sjeveru), a s Baltičkim morem Skagerrak i Kattegat. Sjeverno more plitko je šelfsko more prosječne dubine 96 m; na Dogger Banku 14 m, sjeverno od njega 250 m. Iznimka je 869 m duboka Norveška brazda uz jugozapadnu i južnu obalu Norveške. Nastalo je nakon ledenoga doba transgresijom mora. Prosječna godišnja temperatura morske vode iznosi kod Škotske 9 °C, oko Doverskih vrata 11,5 °C, a temperatura površinskoga sloja mora u središnjem dijelu od 6 °C zimi do 12 ili 14 °C ljeti. Prosječna je slanost u središnjem dijelu 30‰, uz norvešku i dansku obalu 32‰, uz englesku 43‰ i uz nizozemsku obalu 33‰. Amplituda je morskih mijena kod otoka Helgolanda 2,6 m, na obalama Velike Britanije i Škotske 3 do 7 m, kod Oostendea (Belgija) 5 m. Sjeverno more ubraja se u ribom najbogatija mora na svijetu; love se uglavnom sleđevi, bakalari, skuše i srdelice; glavna su ribolovna područja pješčani pragovi i plićaci (→ dogger bank). Vodeće su ribarske luke i centri industrijske preradbe ribe Aberdeen i Great Yarmouth u Velikoj Britaniji, Esbjerg u Danskoj, Stavanger i Haugesund u Norveškoj. Priobalne države uz Sjeverno more idu u red gospodarski najrazvijenijih država Europe. Vodeća su lučka središta Rotterdam, Antwerpen i London; prevladava prijevoz nafte, naftnih derivata, željezne rude, drva, celuloze, papira i strojeva. Iznimno značenje Sjevernoga mora određeno je otkrićem (pretežno 1970–74) i iskorištavanjem velikih ležišta nafte i prirodnoga plina u njegovu podmorju i na njegovim obalama. Naftu i prirodni plin eksploatiraju Norveška, Velika Britanija, Nizozemska, Danska i Njemačka. Bogatstvom ležišta izdvajaju se norveški (1971) i britanski sektor (početak eksploatacije 1975). Najveće je naftonosno polje Ekofisk (norveška zona), a najveće nalazište prirodnoga plina Troll (norveška zona). – U antici se Sjeverno more nazivalo Mare Germanicum.

Sjeverno more. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 20.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56348>.