struka(e):

adrenalin (ad- + lat. ren: bubreg), katekolaminski hormon moždine nadbubrežnih žlijezda. Sintetizira se iz aminokiseline tirozina, a oslobađa na poticaj simpatikusa. Učinci adrenalina slični su učincima simpatičkoga živčanog sustava: proširuju se dišni putovi, ubrzava se srčana frekvencija, srčane kontrakcije postaju snažnije, krvne se žile u mišićima proširuju, a u koži se i u unutar. organima suzuju. Adrenalin djeluje i na metaboličke procese u jetri, mišićima i u masnome tkivu, to se poglavito očituje povišenom koncentracijom glukoze u krvi, a sve to pridonosi boljoj opskrbi mišića i mozga hranjivim tvarima i kisikom. Zajedno s hormonima kore nadbubrežnih žlijezda (aldosteron, kortizol), adrenalin povećava otpornost organizma i pridonosi njegovoj prilagodbi u iznenadnim stresnim stanjima (npr. ranjavanje, obilno krvarenje, kirurški zahvati, bol, strah, naporan tjelesni rad, bijeg od opasnosti).

Citiranje:

adrenalin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/adrenalin>.