savana (španjolski sabana iz karipskoga), naziv za trop. travnjake na kojima pojedinačno ili u malim skupinama raste drveće i/ili grmlje. Po tome se izgledom razlikuju od → prerija i stepa. Prirodne su savane nastale u pojasu između trop. kišnih šuma s jedne i polupustinja i pustinja s druge strane. Raširene su u Africi, na Madagaskaru, u Srednjoj i Južnoj Americi, u Australiji i jugoist. Aziji. Zbog različitih shvaćanja pojma savana velike su razlike u njihovim nazivima i klasifikaciji. Podjela na vlažne, suhe i trnovite teško je primjenljiva na sve opisane oblike. U tipične se ubrajaju afr. savane s različitim vrstama visokih trava i mjestimičnim pojedinačnim drvećem. U prizemnom sloju afr. stabla → baobaba rastu trave različitih rodova, npr. Panicum, Andropogon, Chloris i dr. U trnovitim afr. savanama rastu akacije s kišobranastom krošnjom (npr. Acacia spirocarpa, A. erioloba, i dr.), neke → sukulente kao Euphorbia erythraeae (E. candelabrum), Sansevieria cylindrica i dr., te trnoviti grmovi i stabla iz roda Commiphora (daju balzam) kao i srodnoga roda Boswellia (daju tamjan), neke biljke iz por. Capparidaceae i dr. U nekim afr. savanama rastu palme Hyphaenae thebaica i Borassus aethiopum. U Južnoj Americi savana obuhvaća goleme površine. Imenom caatinga Indijanci su označivali svijetle rijetke šume koje su analogne trnovitim afr. savanama. Od drveća ondje rastu npr. Ziziphus joazeira, Cavanillesia arborea, Spondias lutea (Anacardiaceae), te mlječike koje daju kaučuk Manihot dichotoma i M. glauciovii. Imenom ljanos nazivaju se vlažne južnoamer. savane u Venezueli i Gvajani, a palmares su poplavne savane s nekim vrstama palma, npr. Copernicia tectorum, Mauritia flexuosa (M. vinifera) u Argentini i Paragvaju. U Australiji savana također zauzima velike površine. Od drveća ondje rastu eukaliptusi, u prizemnom sloju neke vrste trava, a nazočna je i → bujad. Mnoge su površine savana u različitim područjima nastale sekundarno čovjekovim utjecajem.
