satiri (grč. σάτυρoι, sátyroi), u grčkoj mitologiji, šumski demoni s ljudskim likom i nekom životinjskom oznakom (zašiljene uši, rogovi, jarčev ili konjski rep i kopita); pratioci boga Dioniza. Na glavi im je vijenac, a u rukama tirzos i frula ili mijeh pun vina. Predstavnici raspuštena života, voljeli su glazbu, ljubav i vino. Predodžba o satirima tijekom vremena se mijenjala, o čem svjedoče likovni prikazi. Od demona plodnosti u liku poluživotinja postaju bića sve sličnija ljudima. Satiri se izjednačuju sa silenima (→ silen), Panom, odnosno faunima (→ faun). Neki misle da su satiri (ljudi-jarci) peloponeska kreacija, a sileni (ljudi-konji) jonsko-atička. Pitanje podrijetla mita o satirima i njihova povezivanja s Dionizom u vezi je s problemom postanka → satirske igre, u kojoj je Papasilen vođa satirskoga kora.