revizija (kasnolatinski revisio: ponovni pregled, provjera).
1. Preispitivanje i izmjena (revizija udžbenika, revizija doktrine).
2. U ekonomiji, naknadni pregled i preispitivanje poslovnih procesa i stanja; usustavljen proces prikupljanja dokaza o poslovanju i izvještajima koji iz njega proizlaze kako bi se prosudila razina usklađenosti postojećega stanja i unaprijed definiranih kriterija, a informacija o tome u obliku izvješća dostavila zainteresiranim korisnicima. Prema predmetu ispitivanja razlikuju se revizija financijskih izvještaja i revizija poslovanja, a prema području ispitivanja komercijalna i javna (državna) revizija. S obzirom na izvršitelja, revizija može biti vanjska (eksterna) i unutarnja (interna). Eksterni revizori obavljaju prvenstveno reviziju financijskih izvještaja, a kada se ona obavlja uz adekvatnu naknadu, riječ je ujedno i o komercijalnoj reviziji. Termin revizija, ako nije drugačije naznačeno, u pravilu podrazumijeva eksternu neovisnu reviziju financijskih izvještajâ, koju obavljaju revizorske tvrtke (revizorska društva). Takva revizija treba utvrditi jesu li financijski izvještaji realni i objektivni, tj. jesu li dobra podloga za donošenje poslovnih odluka. Uobičajeni kriteriji na temelju kojih se prosuđuje realnost i objektivnost financijskih izvještajâ računovodstvena su načela, računovodstveni standardi, zakonski propisi te prihvaćene računovodstvene politike. Pozitivno revizorsko mišljenje znači da su financijski izvještaji u skladu s definiranim kriterijima; mišljenje revizora može biti i negativno te mišljenje s rezervom, a u slučaju znatnog ograničenja opsega ispitivanja, revizor se može suzdržati od izražavanja mišljenja. Za izraženo i javno objavljeno mišljenje revizor snosi odgovornost, što znači da u slučaju pogrješnoga revizorskog izvješća postoji mogućnost nadoknade štete oštećenim subjektima. Interna je revizija usmjerena na ocjenu kvalitete poslovanja radi njezina poboljšanja, tj. smanjenja neizvjesnosti poslovanja, upravljanja rizicima i stvaranja dodane vrijednosti. Ističe se savjetodavna uloga menadžmenta u procesu korporativnog upravljanja. Kvaliteta poslovanja prosuđuje se na temelju više kriterija kao što su ciljevi poduzeća, politike poduzeća i sl. Postupak interne revizije definiran je standardima interne revizije, kodeksom etike internih revizora te njihovim internim pravilima. Ta se pravila znatno razlikuju od pravila koja se koriste u reviziji financijskih izvještajâ te u državnoj reviziji. Državna revizija ispitivanje je i ocjena proračuna na razini države, jedinica lokalne vlasti, proračunskih korisnika, neprofitnih organizacija i svih subjekata kojima je država značajan vlasnik. Pritom se podrazumijeva ispitivanje namjene i racionalnosti trošenja te izvještavanja o trošenju državnih sredstava. Revizijom se mogu baviti samo ovlaštene osobe, a u Hrvatskoj su to: ovlašteni revizor, ovlašteni interni te ovlašteni državni revizor. Hrvatska revizorska komora, Sekcija internih revizora Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika te Hrvatski institut internih revizora strukovne su udruge revizora.
3. U pravu, ponovno razmatranje spora zbog činjeničnih razloga (revisio in facto) ili zbog pravnih razloga (revisio in iure), pravni lijek. – U postupovnom pravu, pravni lijek protiv drugostupanjske presude ili rješenja, u pravilu izvanredan, dvostran, devolutivan i nesuspenzivan. – U ustavnom pravu, izmjena nekog propisa i postupak koji joj je prethodio. – U međunarodnom pravu, izmjena odredaba međunarodnih ugovora, u pravilu na temelju pristanka svih ugovornih strana.
4. U tiskarstvu, ponovno čitanje i provjera već korigiranog otiska. Najčešće obuhvaća provjeravanje ispravljenih pogrješaka označenih u prvoj korekturi, ili pojedinih dijelova otiska prije konačnog odobrenja za tisak. (→ imprimatur)
