struka(e): |

recikliranje ili oporaba (prema engl. recycle, od re- + lat. cyclus < grč. ϰύϰλος: krug), proces obradbe otpadnih materijala i iskorištenih proizvoda radi dobivanja sirovina i energije za ponovno iskorištavanje i uporabu. Glavni su joj ciljevi smanjenje uporabe prirodnih izvora, smanjenje količina otpada i zaštita okoliša. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom ujedinjuje tokove otpada, njegovo skupljanje i oporabu s korišću za okoliš, gosp. optimiranjem i društv. prihvatljivošću. Taj sustav obuhvaća različite materijale (papir, plastika, staklo, drvo, metal, guma), otpad iz različitih izvora (kućanstva, industrija) i različitih područja primjene (npr. ambalažni otpad). Za gospodarenje otpadom treba više mogućnosti oporabe, jer se jednim načinom ne mogu riješiti svi slučajevi i materijali. Mehaničkim recikliranjem može se učinkovito i gospodarstveno oporabiti dio otpada. Kemijsko recikliranje relativno je skupo i zahtijeva postrojenja velikog učinka. Energijska oporaba najjeftiniji je i najjednostavniji način oporabe komunalnoga čvrstog otpada (→ palionica otpada). Kompostiranje je način oporabe organskog otpada (→ kompost). Svi postojeći načini oporabe predstavljaju dodatne troškove za društvo i zbog toga se, pod ekološkim pritiskom, polagano razvijaju. Veća ekološka svijest, ali i ekon. isplativost u drugoj su pol. XX. st. utjecali na porast broja i količine proizvoda koji se recikliraju.

Citiranje:

recikliranje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/recikliranje>.