struka(e):

Ratkaj (Rattkay), hrvatska plemićka obitelj ugarskoga podrijetla. Potječe iz mjesta Rathka u sjevernoj Ugarskoj, gdje se oko 1400. spominju Benedikt de Rathka i njegovi sinovi. Na hrvatskim prostorima prvi se spominje Pavao I. (u. 1503), kojemu je Ivaniš Korvin 1502. darovao posjede Veliki Tabor i Jurketinec. Njegova braća i nasljednici Ladislav (u. 1530), kaštelan Višegrada, i Benedikt (u. 1520), upravitelj topuske opatije, posjedovali su i Klenovec (1507), a od 1524. i Mali Tabor. Ženidbenim vezama došli su u posjed pojedinih dijelova susedgradsko-stubičkoga vlastelinstva. Ladislavov sin Pavao II. (u. 1556) bio je hrvatski podban 1538–39., podžupan Križevačke i Varaždinske županije (1542) i plemićki sudac u Varaždinskoj županiji (1539–55), a istaknuo se i u borbi protiv Osmanlija kraj Veszpréma (1549) i Babócse (1556). Njegovim sinovima Pavlu III. (u. oko 1578), zagrebačkomu kanoniku, te Petru II. (u. 1586) Ferdinand I. Habsburški dodijelio je 1559. barunat. Petar se kao kapetan u Vojnoj krajini istaknuo u borbi protiv Osmanlija te mu je zbog tih zasluga Rudolf II. Habsburški 1578. potvrdio plemstvo i grb. S Petrovim sinovima Ivanom II. i Jurjem I. (u. 1614) te njihovim nasljednicima loza se podijelila na dvije grane. Od Jurjevih potomaka ističu se sin Nikola I. (1601–62), isusovac i misionar u Indiji i Tibetu, te unuk Nikola II. (1632–81), koji je sudjelovao u borbama protiv Osmanlija kraj Slatine (1646), te bio hrvatski izaslanik na Ugarskom saboru (1648); sa sinom potonjega, pavlinom Pavlom V. Antunom (u. oko 1689), izumrla je ta grana obitelji. Od Ivanovih nasljednika ističu se Juraj (II.), njegov rođak Petar IV. (oko 1613–72) te njegova tri sina: Franjo II. (oko 1650–1718), kraljevski komornik (1692), kapetan konjanikâ Koprivničke krajine (1695), Ivan (III.) i Sigismund (1660–1702), kraljevski komornik i pukovnik Đurđevačke krajine, koji su nastavili lozu obitelji. Stjecanjem grofovske titule 1687. obitelj se uzdignula u najviši rang hrvatskoga plemstva. Sigismundov sin Adam Benedikt (1678/79–1718) bio je senjski biskup, a s Josipom Ivanom (oko 1720–93) obitelj je izumrla. Ženidbenim vezama bili su povezani s istaknutim plemićkim obiteljima (Palffy, Drašković, Keglević, Erdődy, Patačić).

Citiranje:

Ratkaj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/ratkaj>.