Požunski mir, mirovni ugovor zaključen 26. XII. 1805. u Požunu (Bratislava) između Austrije i Francuske nakon austrijskog poraza kraj Ulma (25. IX – 20. X) i Austerlitza (2. XII). Mir je bio potpisan između Napoleona I. Bonapartea i austrijskog cara Franje I. (1768–1835). Austrija se odrekla posjeda stečenih campoformijskim mirom (Venecija, Istra /bez Trsta/, Dalmacija i Boka kotorska), koji su, osim Boke kotorske, ušli u sastav Kraljevine Italije. Bavarskoj je ustupila Tirol (s Vorarlbergom, Trientom i Brixenom), a Badenu i Württembergu habsburške posjede u Švapskoj. Obvezala se na plaćanje ratne odštete u iznosu od 40 000 000 zlatnih franaka, a za uzvrat joj je bila dopuštena aneksija Salzburga s Berchtesgadenom. Francuska je stekla Pijemont, Parmu i Piacenzu. Požunski mir bio je dokinut na Bečkom kongresu 1814–15.
