STRUKE:

Pisa

ilustracija
PISA
ilustracija1ilustracija2

Pisa [pi:'sa], grad i upravno središte istoimene pokrajine u Toskani, na rijeci Arno, 10 km od njegova utoka u Ligursko more, Italija; 85 858 st. (2011). Kulturno središte sa sveučilištem (osnovano 1343), knjižnicama i muzejima; katedrala (iz XIV. st.), baptisterij, kosi toranj s kojega je G. Galilei iskušavao slobodni pad. Piazza del Duomo uvrštena je 1987. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Industrija tekstila, strojeva, stakla, porculana i lijekova. Turizam. Željezničko i cestovno čvorište koje spaja primorje s unutrašnjošću. Međunarodna zračna luka. U blizini kupališno mjesto Marina di Pisa. – Na mjestu današnjega grada nalazilo se staro etrursko naselje, a približno od 180. pr. Kr. rimska kolonija Pisae. Početkom IV. st. Pisa je postala kršćanska biskupija. Preživjela je pad Rimskoga Carstva i zadugo ostala najznačajnijim gradskim središtem u Toskani. Iskoristivši svoju pomorsku moć te blizinu plodnoga toskanskog zaleđa, grad se uzdigao u XI. st. i postao trgovačkim središtem. Istodobno, u borbama protiv Saracena, Pisa je podvrgnula svojoj vlasti Elbu, Sardiniju i Korziku. Pošto je u ratu 1135–37. uništila suparnički grad Amalfi, postala je uz Veneciju najznačajnijim pomorskim gradom na Sredozemlju. Za trajanja križarskih ratova proširila je trgovačke veze i stekla mnoge povlastice, osobito na Bliskom istoku, te sklopila niz trgovačkih ugovora (među ostalim, s Dubrovnikom 1169. i Zadrom 1188). Već od XII. st. borila se protiv trgovačkih takmaca; uz tradicionalnog suparnika Veneciju, tada jačaju Genova, Firenca i Lucca. U XIII. st. u toj borbi Pisa je, kao gibelinski grad, dobila pomoć njemačko-rimskih careva. Nakon poraza koji joj je nanijela Genova kraj Melorije (1284), moć Pise postupno je slabjela; izgubila je Sardiniju i Korziku, 1399. došla je pod vlast milanskih Viscontija, a 1406. pod Firencu. U XIV. i XV. st. uspjela je sačuvati položaj središta manufakture vune i ostati glavna luka Toskane, no poslije je njezina pomorska i trgovačka snaga bila u stalnom slabljenju. To je osobito bilo vidljivo od druge polovice XVI. st., kada su Medici počeli u većim razmjerima izgrađivati Livorno kao luku, jer je pisanska luka bila već dugo vremena potpuno zamuljena (od XV. st.). Izuzevši kratkotrajno razdoblje samostalnosti (1494–1509), Pisa je zajedno s Firencom ostala u sastavu Velikoga Vojvodstva Toskane sve do stvaranja Kraljevine Italije 1861. Za II. svjetskog rata grad je pretrpio velike štete (1943–44).

Pisa. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 20.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48429>.