automobilizam, športska grana koja obuhvaća natjecanja u automobilima različitih klasa (trkački, športski, turistički i prototipovi) i kategorija prema radnom obujmu motora. Natjecanja u automobilizmu obuhvaćaju brzinske utrke i ocjensku vožnju. U brzinskim utrkama razlikuju se trkališne, cestovne, brdske i rekordne utrke. Ocjenske vožnje mogu biti: (1) ocjensko-terenska natjecanja u snalažljivosti vozača na nepoznatu terenu, s utvrđenim vremenom prolaska kroz kontrolna mjesta; (2) ekonomsko-tehnička natjecanja u kojima je odsudna što manja potrošnja goriva, a ona mogu biti vremenska (vozači određene dionice prelaze u strogo propisanu vremenu), u zvjezdastoj vožnji (natjecatelji startaju iz različitih mjesta i stižu na zajednički cilj, prelazeći utvrđene dionice u određenom vremenu) i neprekidna (non-stop) natjecanja izdržljivosti na dugim stazama; (3) natjecanja turističkog značaja u kojima natjecatelji kreću iz različitih mjesta i stižu na zajednički cilj; (4) reli natjecanja na dugim stazama u više etapa, sa startom iz različitih mjesta uz ispunjavanje određenih zadataka.
Prva automobilistička utrka u svijetu održana je 1894. na cesti Pariz–Rouen. Prvi automobilistički klub, L’Automobile Club de France, utemeljen je 1895. Međunarodni savez automobilskih klubova (Association Internationale des Automobiles Clubs Reconnus, AIACR), osnovan 1904. u Parizu, uveo je 1924. službenu podjelu automobila na klase. AIACR je 1946. promijenio naziv u FIA (Fédération Internationale de l’Automobile). Od 1950. održavaju se svakogodišnja natjecanja profesionalnih vozača formule 1 za prvenstvo svijeta. Pobjeđuje vozač koji skupi najveći broj bodova na utrkama za Veliku nagradu (Grand Prix) u više zemalja. Prvi pobjednik bio je Talijan G. Farina, a najviše naslova ostvario je Argentinac J. M. Fangio (1951., 1954–57).
Prvi automobil u Hrvatsku, u Vinicu kraj Varaždina, dovezao je 1898. grof Marko Bombelles, a zagrebačkim se ulicama prvi provozao Ferdinand Budicki početkom travnja 1901. Potkraj 1901. prvi automobili pojavili su se i na ulicama Zadra. U travnju 1902. priređena je automobilistička utrka na relaciji Nica–Opatija. Prvi hrvatski automobilni klub utemeljen je 25. IV. 1906. u Zagrebu »da bude društveno, strukovno i znanstveno stjecište za širenje i unapređivanje automobilnoga športa u Hrvatskoj«. Auto-club Spalato u Splitu osnovan je 1907. Prvi ispit za dobivanje vozačke dozvole održan je 28. srpnja 1910. u Zagrebu, a već 4. kolovoza dodijeljena je prva vozačka dozvola F. Budickomu. Sekcija za automobilizam pri Hrvatskome športskom savezu osnovana je 13. VI. 1912., pa se taj datum smatra početkom djelovanja strukovnoga saveza te športske grane. Prva automobilistička utrka za Prvenstvo Hrvatske i Slavonije održana je 8. IX. 1912. na relaciji Zagreb–Varaždin–Zagreb. Hrvatski automobilni list, kao prvo stručno glasilo, izašao je u siječnju 1914. Prva natjecanja na trkalištu održavaju se u Črnomercu u Zagrebu od 1921. Od 1924. u Hrvatskoj djeluje zagrebačka sekcija Automobilskoga kluba Kraljevine SHS. Prva međunarodna automobilistička utrka održana je 1926. i 1927. oko Plešivice sa startom i ciljem u Samoboru. Nakon 1945. ujedinjen je rad automobilističkih i motociklističkih klubova, pa je 1948. osnovan Auto-moto savez Hrvatske. Najveće automobilističko natjecanje, Velika nagrada Jadrana, održavala se 1946–77. na stazi Preluk u Opatiji. Najveća kružna staza u nas izgrađena je 1978. na Grobničkom polju kraj Rijeke. Trkalište Glavica kraj Požege uređeno je 1975. Hrvatski auto i moto športski savez osnovan je 5. X. 1991., a član je organizacije FIA od 1992. Nakon razdvajanja automobilističkog i karting saveza od motociklističkoga saveza, u Zagrebu je 1997. osnovan Hrvatski auto i karting savez. Od sredine 1990-ih postignuti su značajni domaći i inozemni rezultati. Pored brojnih pobjeda na prvenstvima Hrvatske u brdskim utrkama i utrkama na kružnim stazama, Niko Pulić osvojio je prvo mjesto u Brdskom prvenstvu Europe četiri godine zaredom (1999, 2000, 2001, 2002) te u istoj disciplini ponovno 2007.
