struka(e): povijest, hrvatska

Nimira (Nemira), hrvatska plemićka obitelj s otoka Raba. Pripadala je vodećim rapskim plemićkim obiteljima te je imala velik utjecaj na javni život rapske komune. Od XIV. st. njezini su članovi sudjelovali u radu rapskoga Velikoga vijeća, a 1404. bili su primljeni u rapsko plemstvo. God. 1494. Krsto i njegovi potomci stekli su, poveljom kardinala Francesca Piccolominija, legata pape Aleksandra VI., naslov palatinskih grofova uz pravo imenovanja komunalnih bilježnika. Krsto je u gradu Rabu dao sagraditi palaču, za koju je 1460. kipar i graditelj A. Aleši načinio reprezentativan portal. Njegov sin Martin, arhiđakon u Rimu, napisao je djelo Propovijed o muci Gospodnjoj (Sermo de passione Domini), objavljeno u Rimu 1494/95. Na kraju XV. st. djelovao je matematičar Antun, a u XVI. st. pravnik Jerolim. U drugoj polovici XVII. st. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Padovi kao savjetnici su djelovali Jerolim (1662) i Krsto (1671). U XIX. st. u političkom životu Raba bio je aktivan Josip (načelnik općinske uprave 1822), a 1870-ih djelovao je Antun, suradnik biskupa J. J. Strossmayera.

Citiranje:

Nimira. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/nimira>.