struka(e): kemija

nikotin (franc. nicotine, po → J. Nicotu de Villemainu), glavni alkaloid duhana (Nicotiana tabacum), C10H14N2, uljasta tekućina, u čistom stanju bezbojna i gotovo bez mirisa, obično zbog onečišćenja svijetlosmeđa, lako se miješa s hladnom vodom, alkoholom, eterom i kloroformom. Duhan za pušenje sadrži 1 do 3% nikotina. Nikotin je jedan od najjačih biljnih otrova, koji djeluje na središnji i periferni živčani sustav; 5 mg nikotina uzrokuje teške grčeve, nesvjesticu i kolaps; smrtna je doza oko 50 mg. Akutno je otrovanje nikotinom rijetko, dok je kronično otrovanje posljedica dugotrajnog ili pretjeranoga pušenja duhana. Simptomi su otrovanja: podrhtavanje mišića, lupanje srca, pomanjkanje apetita, probavne smetnje, nesanica, smetnje vida, jako znojenje, pojačano izlučivanje pljuvačke, kronični katar dušnika i bronhija (kod žena gdjekad i neplodnost), a u težim slučajevima vrtoglavica, naglo popuštanje srca, grčevi srčanih arterija, stenokardični napadaji te delirijska stanja i smrt u komi. Kronično otrovanje nikotinom pospješuje se još i sporednim djelovanjem primjesa koje se nalaze u duhanu i proizvodima izgaranja katranskih derivata. – Nikotin se dobiva iz duhana s većim udjelom tog alkaloida (ima duhana koji sadrže i do 15% nikotina), a služi za tamanjenje štetočina u poljoprivredi.

Citiranje:

nikotin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/nikotin>.