struka(e): |

New Mexico [nju: me'ksikou], savezna država u jugozapadnome dijelu SAD-a; 314 925 km², 2 059 179 st. (2010). Na istoku obuhvaća ravnjak Llano Estacado (1000 do 1500 m), a na zapadu ravnjak Colorado (1500 do 3000 m), koje rastavlja dolina rijeke Rio Grande. Na sjeverozapadu prevladavaju četinjačke kserofitne šume, na jugoistoku savane i stepe. Oko 40% od ukupnoga broja stanovnika potomci su Španjolaca. Glavni je grad Santa Fe (67 947 st., 2010), a najveći Albuquerque (545 852 st., 2010). Uzgajaju se žitarice (zob, proso, kukuruz), pamuk, povrće i voće. U stočarstvu prevladavaju goveda (1,6 mil. grla) i ovce. New Mexico je na prvome mjestu u SAD-u po dobivanju uranija, a po zalihama uranija među prvima u svijetu. Metalna (strojevi), elektronička, drvna i prehrambena industrija, preradba nafte. – Poznat je već otprije kao »Zemlja Zunija«, koju su nastanili Indijanci čiji su potomci ondje živjeli i u doba dolaska prvih Europljana. Prvi Španjolac u New Mexicu bio je A. N. Cabeza de Vaca, koji je onamo dospio 1536., a Francisco Vásquez de Coronado proglasio je 1540–42. područje New Mexica španjolskim posjedom. Kolonizacija je počela 1598. dolaskom Juana de Oñate, koji je utemeljio prvu španjolsku prijestolnicu u New Mexicu, San Juan Pueblo, a zatim 1609–10. i Santa Fe, novi glavni grad. On je osnovao prvu katoličku misiju za pokrštavanje Indijanaca, ali je otpor Pueblo Indijanaca pokrštavanju bio jak. Cijelo je XVIII. st. u znaku stalnih ratova, ali i trgovine Španjolaca s Apašima, Komančima i Navaho Indijancima. Nakon osamostaljenja Meksika, New Mexico dolazi u njegov posjed 1821. Kada je 1845. SAD anektirao Texas, ovaj je prisvojio i dio New Mexica istočno od Rio Grandea. Nakon američko-meksičkoga rata, mirom u Guadalupe Hidalgu 1848., Meksiko je Sjedinjenim Državama među ostalim zemljama ustupio i New Mexico. On je već 1850. bio organiziran u teritorij kojemu su pripadali i Arizona i dio Colorada. Novim mirom između Meksika i SAD-a 1853 (tzv. Gadsden Purchase) teritoriju je pridodan i dio zemlje uz jugozapadnu granicu SAD-a. Za Američkoga građanskog rata New Mexico bio je na strani Unije. Iz zapadnog dijela Teritorija New Mexico izdvojen je 1863. kao zasebno područje Teritorij Arizona. Nakon Građanskoga rata ukinuto je ropstvo, a savezne vojne posade napustile su zemlju. To je ohrabrilo Indijance da protiv sve većega broja useljenika povedu niz napada koji su kulminirali 1870-ih. Nakon toga većina indijanskih plemena bila je smještena u rezervate (Navaho u sjeverozapadni dio, a Apaši u sjeverni i središnji dio New Mexica). Posljednji veći pohodi Indijanaca bili su ustanak Mescalero Apaša 1879. i Chiricahua Apaša (pod Geronimovim vodstvom) 1885–86. Nakon uvođenja prve željeznice 1878–79., naglo se razvija stočarstvo i rudarstvo (prvi rudnik bakra otvoren je 1800), a uvodi se i razgranati sustav natapanja tla. Otkriće bogatih naftonosnih polja značilo je mnogo za gospodarski uspon zemlje. God. 1912. New Mexico postao je 47. država SAD-a. U srpnju 1945. kraj Alamogorda testirano je nuklearno oružje i izvršena eksplozija prve atomske bombe na svijetu.

Citiranje:

New Mexico. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/new-mexico>.