mentalitet (njem. Mentalität, prema kasnolat. mentalis: pametan, duševni), način mišljenja, navika, reagiranja, opća obilježja temperamenta ili »ćudi« nekoga naroda, etničke skupine, društvene grupe ili pojedinca; prešutno prihvaćen i uglavnom naslijeđen sklop svjesnih i polusvjesnih pobuda, predodžbi, osjećaja, vrijednosti i navika svojstvenih nekoj zajednici, koji se očituje u raznorodnim oblicima ponašanja i izražavanja, od svakodnevnog ophođenja i raširenih običaja do djelâ visoke umjetnosti. Od početka XX. st. mentalitet postaje predmet proučavanja francuske nove povijesti ili povijesti mentaliteta (M. Bloch, L. Febvre, F. Braudel, J. Le Goff), koja tumači povijesne događaje kao učinak kolektivno-psihičkih motivacija iščitanih iz mnogobrojnih dokumenata svakodnevnoga života zajednice u određenom razdoblju (oporuke, inventurne liste, dnevnici, letci, trgovački ugovori, književni i kulturni tekstovi i sl.). Suvremeni sociolog P. Bourdieu mijenja takvo psihološko određenje mentaliteta za potrebe socijalne povijesti kulture prevodeći ga u društveno-ekonomski habitus, sustav povijesno i klasno baštinjenih spontanih obrazaca ponašanja i djelovanja koji omogućuju nekoj kulturi da oblikuje svoje predodžbe i prakse. U starijim naučavanjima o društvu i čovjeku ističu se različitosti mentaliteta među rasama ili narodima najčešće radi objašnjenja ili legitimiranja postojećih nejednakosti među tim skupinama, uključujući ropstvo. U XIX. st. u psihologiji, etnologiji i historiografiji narodima se pripisivalo »mentalno jedinstvo« u smislu »duha naroda« (W. Wundt, J. G. Herder). U klasičnoj sociologiji termin »kolektivne reprezentacije« É. Durkheima i »klasna svijest« K. Marxa, premda s drugim namjerama, također izražavaju ideju o mentalnom jedinstvu. U antropologiji je bilo utjecajno shvaćanje o »primitivnome mentalitetu« kao izrazu nelogičnosti i emocionalnosti pripadnika tzv. primitivnih zajednica, za razliku od ljudi moderne civilizacije (L. Lévy-Bruhl). Danas se razlike u mentalitetu objašnjavaju s obzirom na stupanj ekonomske i političke razvijenosti ili demokracije (R. F. Inglehart) ili pak s obzirom na dugotrajne obrasce ponašanja u društvu, npr. u smislu individualizma ili kolektivizma. Razlike u mentalitetu ne podudaraju se nužno s razlikama među pojedinim narodima, rasama ili vjerskim zajednicama, budući da i unutar tih skupina postoje značajne razlike u mentalitetu (Geert Hofstede).
