struka(e): |
ilustracija
MAYA, Bog kukuruza iz Copána, VII-VIII. st., London, British Museum
ilustracija
MAYA, ceremonijalna sjekira iz San Joséa, VIII-XII. st., Guatemala
ilustracija
MAYA, detalj vaze, 600-900., Princeton, Princeton Art Museum
ilustracija
MAYA, glava, 200-500., Guatemala, Museo Nacional de Arqueología y Etnología
ilustracija
MAYA, glava, 600-1000., Tuxtla Gutiérrez, Museo Regional de Chiapas
ilustracija
MAYA, glina, klasična Maya kultura, Chama, 600-900., Philadelphia, The University Museum
ilustracija
MAYA, Kuća maski u Kabáhu, 1000–1200.
ilustracija
MAYA, luk, XI-XIII. st., Labna
ilustracija
MAYA, opservatorij Caracol, maya-toltečka kultura, XI-XIII. st., Chichén-Itzá
ilustracija
MAYA, oslikana glina, 600–675., Guatemala, Museo Nacional de Arquelogía y Etnología
ilustracija
MAYA, Otmjena dama, 700-900., Mexico, Museo Nacional de Antropología
ilustracija
MAYA, ploča robova, detalj, VII–VIII. st., Palenque, Museo Arqueológico de Palenque
ilustracija
MAYA, posuda s poredanim simbolima dana iz Tikala, III. st., Guatemala, Museo Nacional de Arqueología y Etnología
ilustracija
MAYA, prizor igre s loptom s opisima, 600-900., St. Louis, St. Louis Art Museum
ilustracija
MAYA, prostorija u akropoli Bonampak, 795., Chiapas
ilustracija
MAYA, Quetzalcóatl kao bradata zmija, 750., Cacaxtla, Tlaxcala
ilustracija
MAYA, širenje kulture
ilustracija
MAYA, vaza s potpisom umjetnika Aja Maxama, 700-800., Chicago, The Art Institute of Chicago
ilustracija
MAYA, Velika piramida XI. st, Uxmal

Maya ili Maja, skupina srodnih indijanskih naroda nastanjenih na nekim područjima Meksika, Gvatemale, Hondurasa i Belizea (Maya u užem smislu ili Jukateci, Lakandoni, Chortí, Quiché, Cakchiquel i dr.). Poljodjelci. Po vjeri su većinom katolici, iako je njihovo vjerovanje snažno prožeto elementima tradicionalne religije. – Oblikovno razdoblje civilizacije Maya trajalo je od 500. pr. Kr. do 300. Na kulturu Maya velik utjecaj imala je olmečka civilizacija, primjerice u graditeljstvu i sustavu kalendara i brojeva, a iz toga se poslije razvio znatno savršeniji kalendar Maya. Klasična kultura toga naroda potpuno je bila izgrađena već oko 300. Tada je već bilo dovršeno društveno raslojavanje (kneževi, plemstvo, slobodni ljudi i robovi). Klasično razdoblje njihove kulture (317–987) naziva se Starom državom. Maye su u to doba poznavali umjetno natapanje, a među ostalim poljoprivrednim kulturama uzgajali su pamuk, grah i kukuruz. U tom su se razdoblju razvila i značajna kulturna središta (Copán, Ixkún, Menché, Palenque, Seibal, Tikal, Uaxactún); njihova mjesta obilježuju danas ruševine palača i stepeničastih piramida, s hramovima na vrhu, te kamene stele prekrivene reljefima i natpisima. Fasade građevina bile su bogato ukrašene skulpturom, a unutrašnjost često freskama. U plastici se ističu fino izrađene portretne glave, a u umjetničkom obrtu obojena keramika. Poznavali su vigezimalni brojevni sustav (baza mu je broj 20), a imali su i astronomski točan kalendar. Godina (tun) imala je 18 mjeseci (uimal), svaki po 20 dana (kin), kojima se dodavalo još po 5 dana. Iznad svih ostalih kultura ističu se Maye svojim ideografskim pismom. Odgonetnuto je dosad samo neznatnim dijelom, na temelju triju sačuvanih spisa (Codex Dresdensis, Codex Peresianus, Codex Tro-Cortesianus). Još nije razjašnjeno na kojem su od majanskih jezika pisani, ni koliko pojedinih znakova predstavlja ideograme, a koliko njih ima i fonetsku vrijednost. – Između 950. i 1000. Maye su napustili svoja prijašnja boravišta i preselili se u sjeverna područja Yucatána. Ondje su izgradili svoju Novu državu, koje su značajnija središta bili Balcalar, Chichén-Itzá (»sveti grad« s astronomskim opservatorijem i tzv. hramom ratnika, ukrašenim freskama), Izamal, Mayapán i Uxmal. Poslije su podigli još središta Champotón, Labna, Mani, Sayil i Tuluum. Od 1007. do 1204. postojao je savez gradova Chichén-Itzá, Uxmal i Mayapán pod vodstvom Mayapána. Jedan od najpoznatijih vladara u Mayapánu bio je Hunac-Ceel (kraj XII. st.). U to doba naseljuju se na Yucatánu Tolteci; njihov se utjecaj jasno vidi u umjetnosti i umetničkom obrtu Maya. U Novoj državi gotovo je potpuno nestalo ideografskih natpisa i stela. Česti su bili sukobi, mijenjanja savezništava i ratovi, što je stvaralo raskole među stanovništvom i dalje siromašilo kulturu. Ustanak plemstva pod Xiusom iz Uxmala (1441) srušio je prevlast Mayapána. Prvi dodir Maya sa Španjolcima dogodio se 1511., kada je jedan španjolski brod na putu iz Paname u Santo Domingo potonuo, a dvojicu preživjelih mornara zarobili su Maye. U to doba velika ceremonijalna središta Maya bila su već napuštena i kultura je bila u posvemašnjem rasulu. Kada su Španjolci 1524. prodrli na Yucatán, zatekli su niz malih gradova država koji su se međusobno borili za prevlast i kojih je kultura bila samo slab odraz kulture Maya iz klasičnog razdoblja. Do 1543. Španjolci su osvojili najveći dio područja Maya, a njihovo posljednje uporište bio je Tayasal, grad na jezeru Petén-Itzá. Osvojili su ga tek 1697. – Dugu kulturnu tradiciju imaju Maye na visoravni Gvatemale (nalazišta Las Charcas, Miraflores, Kaminaljuyu). Velike piramide i grobovi s mnogobrojnim prilozima svjedoče o visokom kulturnom dometu već u doba prije Krista. U doba konkiste (španjolskih osvajanja) dva značajna središta plemena Quiché bila su Cakchiquel i Zutuhil. Zapadni Salvador i dijelove Gvatemale nastavalo je pleme Pipil.

Mitologija, pjesme i kronike Maya poznate su iz spisa što su ih napisali domaći svećenici nedugo nakon konkiste, lat. pismenima na jeziku Maya (tzv. knjige Chilam Balama, među kojima se ističu Popol Vuh i Anali Cakchiquela). Religija im je bila politeistička, središnje mjesto u kultu zauzima sunčani bog Itzamaal, sin Hunaba, stvoritelja svega, i njegova žena Ixchel, božica mjeseca. Kozmogoničke tradicije Maya sačuvane su i u Popol Vuhu. Svećenstvo, koje je u životu plemenâ imalo značajnu ulogu, bilo je strogo hijerarhijski organizirano, s velikim svećenikom Ahau Can Maiem na čelu. U kultu Maya prinosili su i ljudske žrtve, a postojao je i ritualni kanibalizam. Mrtvace su ugl. pokapali; spaljivali su, čini se, samo poglavice. Duše pokojnika odlazile su, prema vjerovanju Maya, u mračno podzemlje Mental; samo heroji i svećenici odlazili bi u neku vrstu raja.

Jezik → majanski jezici

Citiranje:

Maya. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/39593>.