STRUKE:

Martinac, Ivan

Martinac, Ivan, hrvatski filmski redatelj i pjesnik (Split, 28. III. 1938Split, 4. IX. 2005). Za studija arhitekture u Beogradu počeo režirati eksperimentalne filmove, npr. trilogiju Suncokreti (1959–60) i Rondo (1962), montažno dojmljivu metaforu otuđenja. Velike uspjehe postigao u Kino-klubu Split, npr. Monolog o Splitu (1961–62), intimistički portret grada u kojem Bolero M. Ravela služi kao okosnica vizualnomu ritmu, a egzistencijalističke motive i modernistički postupak rabi i u svojem jedinom cjelovečernjem filmu Kuća na pijesku (1985). Slične su preokupacije zamjetne i u njegovim pjesmama (Elipse, 1962; Alveole, 1968; Patmos, 1970; Aura, 1975; Pohvale, 1981; Pisma Teofilu; 1985; Ulazak u Jeruzalem, 1992) i esejima. Autor je monografije Stradanje Ivane Orleanske (1980), rekonstrukcije knjige snimanja filma C. Th. Dreyera. Ostali značajniji filmovi: Meštrović, egzaltacija materije (1960), Armagedon ili kraj (1964), Mrtvi dan (1965), Ljetni solsticij (1982).

Martinac, Ivan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.6.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39154>.